Perimenopauza i menopauza su faze u životu žene koje označavaju prirodni prelazak iz reproduktivnog u neproduktivno razdoblje. Tijekom ove tranzicije, vaši jajnici počinju proizvoditi manje hormona, uzrokujući neredovite ili nepravilne menstrualne cikluse. U ovom trenutku, vaše tijelo se približava kraju vaših reproduktivnih godina.
Dolazi do hormonskih promjena. Dok razina progesterona opada, omjer između estrogena i progesterona može se promijeniti, što može pridonijeti nepravilnostima u menstrualnom ciklusu.
Hormonske promjene mogu utjecati na neurotransmitere u mozgu, uključujući serotonin i norepinefrin, što može doprinijeti promjenama raspoloženja, tjeskobi i emocionalnim fluktuacijama.
Smanjenje razine estrogena potiče hipofizu da proizvodi više FSH-a, hormona koji potiče jajnike na proizvodnju estrogena. Ovo povećanje FSH-a može se mjeriti kroz krvne pretrage i koristi se kao pokazatelj perimenopauze.
Hormonske promjene mogu utjecati na osjetljivost na inzulin, što može doprinijeti povećanju tjelesne mase i promjenama u metabolizmu. Nedostatak estrogena tijekom perimenopauze može pridonijeti gubitku gustoće kostiju, povećavajući rizik od osteoporoze.
Perimenopauza, ili premenopauza, se odnosi na prijelazno razdoblje koje prethodi menopauzi. To je vrijeme kada žensko tijelo prolazi kroz postupne promjene u pripremi za prestanak menstruacije. Obično počinje u četrdesetima, iako može započeti i ranije. Ovo razdoblje može trajati nekoliko godina prije nego što žena dosegne menopauzu. Tokom perimenopauze, žene mogu imati nepravilne menstrualne cikluse, nagle promjene raspoloženja, valunge, nesanicu i druge simptome povezane s hormonalnim fluktuacijama.
Karakteristike perimenopauze mogu varirati od žene do žene, ali uključuju sljedeće:
Perimenopauza započinje s neredovitostima menstrualnih ciklusa. Ciklusi mogu postati kraći, dulji, ili žena može doživjeti izostanak menstruacije. Menstrualni ciklusi postaju nepredvidivi, s mogućim skraćenjem, produljenjem ili izostankom menstruacije. Periodi između menstruacija mogu biti dugi i po nekoliko mjeseci, što je velika promjena u odnosu na period prije. Sama dužina krvarenja može da se produži ili smanji na način kako to niste iskusili prije.
Moguće je da će i grčevi mijenjati intenzitet i postati jači, ili ćete imati generalno intenzivnije simptome.
Valunzi, ili "toplinski valovi", česta su pojava u perimenopauzi. To su nagli osjećaji topline praćeni ubrzanim otkucajima srca i pojačanim znojenjem, često se pojavljujući u gornjem dijelu tijela.
Hormonske promjene mogu utjecati na emocionalno stanje, što rezultira promjenama raspoloženja, tjeskobom, razdražljivošću i osjećajem umora. Estrogen potiče proizvodnju serotonina, poznatog kao "hormon sreće". Smanjenje razine estrogena može dovesti do smanjenja razine serotonina, što može pridonijeti osjećajima tuge, anksioznosti i depresije. Uz to, smanjuje se razina dopamina, što može doprinijeti gubitku interesa, manjku motivacije i smanjenoj sposobnosti radovanja.
Nesanica je poremećaj spavanja koji se karakterizira teškoćama u usnivanju, održavanju sna ili buđenjem prerano ujutro, uz osjećaj nedovoljnog odmora. Problemi sa spavanjem česti su tijekom perimenopauze. Hormonske fluktuacije, valunzi i promjene u rasporedu spavanja pridonose nesanici.
Vaginalna suhoća je stanje koje se javlja kada vaginalne stijenke postanu manje vlažne ili elastične, često povezano s nedostatkom prirodnog lubrikanta u vaginalnom području. Smanjena proizvodnja estrogena može uzrokovati smanjenje lubrikacije u vaginalnom području, što može dovesti do nelagodnosti ili bolnih seksualnih odnosa. Za žene koje imaju kroničnu vaginalnu suhoću povezanu s hormonalnim promjenama, razmatra se terapija zamjenskih hormona (HRT) kako bi se nadoknadila smanjena razina estrogena.
Hormonske promjene mogu utjecati na seksualnu želju i zadovoljstvo. Neki žene primjećuju smanjenje libida tijekom perimenopauze, odnosno smanjenu želju za seksualnim aktivnostima. Žene koje doživljavaju smanjenje libida mogu osjećati frustraciju zbog nedostatka želje za seksom, posebno ako to predstavlja promjenu u odnosu s partnerom. Neke od njih mogu postati nesigurne u vezi vlastite privlačnosti i seksualnosti. Neke će osječati pritisak da udovolje partneru iako one same nemaju potrebu za seksom. Važno je otvoreno razgovarati s partnerom o ovoj temi.
Gubitak gustoće kostiju, poznat i kao osteoporoza, predstavlja stanje u kojem kosti postaju krhke, slabije i podložnije prijelomima. Kod žena, posebno tijekom menopauze, gubitak gustoće kostiju često je povezan s smanjenjem razine estrogena, ključnog hormona koji podržava održavanje kostiju. Preporučuje se povećan unos kalcijuma.
Osobe s osteoporozom često osjećaju strah od prijeloma kostiju, pogotovo ako su već imale iskustvo s frakturom. Gubitak gustoće kostiju može ograničiti pokretljivost i aktivnosti, što može uzrokovati smanjenje samostalnosti, ali i lošiju kvalitetu života.
Hormonske promjene u perimenopauzi mogu utjecati na kardiovaskularno zdravlje, povećavajući rizik od visokog krvnog tlaka i drugih srčanih problema. Osim tjelesno, svijest o povećanom riziku od srčanih problema je i psihički problem jer može izazivati jak osjećaj straha, pogotovo ako osoba ima obiteljsku anamnezu kardiovaskularnih bolesti ili već ima određene faktore rizika.
Žena če možda početi više da se boji i drugih bolesti, jer je svjesna da je ovo period koji obično sa sobom donosi neugodne promjene. Zato je važno razgovarati na ovu temu s prijateljima, partnerima ili psihologom.
Menopauza, ili ponekad nazvana i klimaks, označava kraj reproduktivne dobi i nastupa kad žena nema menstruaciju tijekom 12 uzastopnih mjeseci. To je točna točka u vremenu koja slijedi perimenopauzu.
Uobičajeno se menopauza događa između 45. i 55. godine života, s prosječnom dobi od oko 51 godinu. Nakon menopauze, simptomi poput valunga, nesanice i hormonalnih promjena mogu se smiriti, ali neke žene mogu iskusiti druge zdravstvene izazove, poput osteoporoze. Većina neugodnih promjena je još uvijek prisutna, samo su krvarenja u potpunosti odsutna. Dakle, simptomi su slični onima u perimenopauzi, što znači da, mažalost, patnji još nije došao kraj. Često su prisutni neki od sljedećih simptoma: noćno znojenje, vrućinski valovi, depresija, anksioznost ili razdražljivost, promjene raspoloženja, nesanica, često mokrenje, umor, suha koža i vaginalna suhoća.
Dok neke žene prolaze kroz ovu tranziciju s minimalnim neugodnostima, druge se suočavaju s raznim emocionalnim i mentalnim izazovima. Evo nekih uobičajenih mentalnih aspekata koji se javljaju kod žena tijekom menopauze:
Iskustva variraju i neće sve žene suočiti s mentalnim izazovima tijekom menopauze. Podrška od strane zdravstvenih stručnjaka, zdravog načina života i snažnog socijalnog sustava može pridonijeti boljem mentalnom blagostanju tijekom ovog životnog razdoblja. Ako se žena suočava s značajnim emocionalnim ili mentalnim problemima, preporuča se potražiti stručnu pomoć.
Najprepoznatljiviji simptom menopauze je valung, odnosno, iznenadni naleti vrućine. Tijekom vrućinskog vala ćete osjetiti porast tjelesne temperature, a koža vam može postati crvena. Ovaj nagli porast topline može rezultirati znojenjem, lupanjem srca i osjećajem vrtoglavice. Nakon vrućinskog vala, možda ćete osjetiti hladnoću. Mogu se javiti svakodnevno ili čak više puta dnevno. Možda ćete ih doživjeti tijekom jedne godine ili čak nekoliko godina zaredom. Neugodan je simptom, a neke žene se ponovo odu istuširati nakon valunga zbog količine znoja kojeg otpuste.
Smatra se da debljina pogoršava valunge, ali uz nju se pojavljuju i drugi faktori kao što su pušenje i konzumacija kafe. Lijekovi poput kontracepcijskih pilula, hormonske terapije ili čak drugih propisanih lijekova mogu vam pomoći u smanjenju valunga. Posjetite svog liječnika ako imate poteškoća u samostalnom upravljanju ovim neugodnim simptomom.
Naglašavamo važnost vođenja zdravog života, čak i više nego što je to prije bio slučaj. Jedite zdravu prehranu bogatu kalcijem, kao što je zeleno lisnato povrće, ili dodajte suplemente kalcija svojoj ishrani. Uz to, uzimakte i dosta vitamina D, naročito preko zime kad nema dovoljno sunca koje nam pomaže da proizvedemo D vitamin za potrebe organizma. Pored toga, izbjegavajte konzumaciju alkohola, smanjite pušenje i konzumaciju kafe, a vježbajte češće ili bar šetajte duže.
Bolesti reproduktivnog sistema
Bolesti
Menopauza