Glavobolja je čest simptom koji većina nas iskusi tokom svog života, a kod nekih je redovna pojava. Vjerovatno vam zvuči iznenađujuće činjenica da postoji 150 vrsta glavobolja, kao što su migrena, glavobolja zbog napetosti, klaster glavobolje, odnosno, glavobolje u serijama i tako dalje. Može se manifestovati kao neugodan osjećaj boli, pritiska ili napetosti u različitim dijelovima glave. U ovom članku ćemo vam pružiti informacije o glavobolji, njenim uzrocima te kako možete ublažiti ove bolove.
Glavobolja može imati različite uzroke:
Prehlada ili gripa: Infekcija dišnih puteva može izazvati glavobolju u prednjem dijelu glave. Osim glavobolje, može se javiti i začepljen nos, curenje nosa, kašalj i bol u grlu.
Stres: Stres može doprinijeti nastanku glavobolje u prednjem dijelu glave. Napetost mišića i emocionalni stres mogu uzrokovati nelagodu i bol.
Prekomjerno konzumiranje alkohola: Konzumiranje velikih količina alkohola može dovesti do glavobolje, što je najčešće slučaj ujutro nakon noći opijanja kad mnogi sebi daju lažno obećanje da nikad više neće piti.
Loša postura, odnosno, držanje tijela: Loša držanje tijela, posebno sjedenje s neodgovarajućim držanjem tijela, može doprinijeti napetosti mišića vrata i glave, što može imati za rezultat glavobolju.
Problemi sa vidom: Slab vid ili nekorigovane dioptrije mogu uzrokovati naprezanje očiju i glavobolju.
Nepravilni obroci: Preskakanje obroka ili nepravilna prehrana može izazvati fluktuacije šećera u krvi, što može biti još jedan od uzroka glavobolje.
Dehidracija: Nedovoljan unos tekućine, naročito u vrućim ljetnim danima i pri aktivnostima u kojima se intenzivno znojimo, može uzrokovati dehidraciju i posljedično glavobolju.
Pretjerano korištenje analgetika: Iako zvuči ironično da imamo bolove zbog tableta protiv bolova, prekomjerno uzimanje analgetika može rezultirati glavoboljom, poznatom kao "povratna glavobolja".
Glavobolja zbog napetosti se obično manifestuje kao pritisak ili stezanje u prednjem dijelu glave i čelu. Može biti uzrokovana stresom, umorom, lošim položajem tijela ili dugotrajnim radom na računalu.
Migrena je intenzivna glavobolja koja obično zahvaća jednu stranu glave. Može biti praćena mučninom, povraćanjem, osjetljivošću na svjetlost i zvuk. Uzrok je nerazjašnjen, ali se vjeruje da je kombinacija genetskih, neuroloških i okolišnih faktora odgovorna za njeno nastajanje.
Bol u prednjem dijelu glave, posebno u čelu, može biti neugodan i ometajući simptom. Postoji nekoliko uobičajenih uzroka ove vrste glavobolje. Jedan od njih je tenziona glavobolja, koja obično ima simptome poput tupog i konstantnog bola koji se može osjećati u cijeloj glavi. Bol obično počinje u prednjem dijelu čela ili sljepoočicama i može biti praćen osjetljivošću vlasišta, lica, vrata i ramena. Osobe sa tenzionom glavoboljom mogu osjećati stezanje ili pritisak oko glave kao da im je pojas stegnut oko glave. Ovaj tip glavobolje često je povezan sa stresom, anksioznošću ili lošim držanjem tela. Uzimanje analgetika i primjena određenih tehnika opuštanja, kao što su masaža ili topla kupka, može pomoći u ublažavanju simptoma tenzione glavobolje.
Drugi mogući uzrok glavobolje u prednjem dijelu glave je naprezanje očiju. Ovo se često javlja kod osoba koje duže vrijeme obavljaju vizuelno zahtjevne zadatke, kao što su čitanje ili rad na računaru. Nepopravljen vid ili astigmatizam mogu takođe doprinijeti ovom problemu. Glavobolja izazvana naprezanjem očiju ima slične simptome kao tenziona glavobolja. Redovni odmori tokom obavljanja vizuelno zahtijevnih zadataka, pravilno držanje tijela i korištenje anti-blještavih filtera za računarske ekrane mogu pomoći u ublažavanju simptoma.
Klaster glavobolje su rijetke, ali izuzetno bolne. One obično uzrokuju jaku bol u prednjem dijelu glave. Javlja se iznenadna, intenzivna bol koja obično počinje na jednoj strani glave, najčešće u sljepoočnici ili oko oka. Često se javlja u serijama tokom određenog razdoblja. Klaster glavobolje mogu trajati nekoliko sati i javljati se u obliku napada tokom određenog perioda, koji može trajati sedmicama ili mjesecima. Pored bola, mogu se javiti i drugi simptomi poput nemira, curenja iz nosa ili otečenog oka. Uzroci klaster glavobolja nisu razjašnjeni, ali se smatra da postoji genetska predispozicija. Izbjegavanje okidača kao što su alkohol, pušenje i jaki mirisi može pomoći u smanjenju učestalosti napada. Ljekar može preporučiti određene terapije, kao što su lijekovi za ublažavanje simptoma ili čak hirurške intervencije, u težim slučajevima.
Bol u prednjem dijelu glave i čelu takođe može biti uzrokovan sinusnim problemima. Upala sinusa može izazvati bol u prednjem dijelu glave, kao i osjetljivost čela, obraza i očiju. Simptomi sinusne glavobolje mogu uključivati tup i pulsirajući bol, pogoršan pokretima glave, začepljen nos, curenje iz nosa i povišenu temperaturu. Sinusitis obično prati prehlada ili gripa, ali se obično rješava bez liječenja. U slučaju simptoma koji uzrokuju nelagodnost, inhaliranje pare ili upotreba slanog rastvora za nos može pomoći u olakšanju začepljenja sinusa.
Bol u potiljku može biti neugodan simptom koji se može javiti iz različitih razloga, a mi ćemo spomenuti pet najčešćih.
Napetostne glavobolje su najčešći uzrok boli u potiljku. Ove glavobolje mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko dana. Simptomi uključuju osećaj stezanja u potiljku ili čelu, blagu do umerenu bol koja nije pogoršana fizičkom aktivnošću, te nedostatak mučnine ili povraćanja. Ove glavobolje mogu se ublažiti uzimanjem analgetika poput aspirina ili acetaminofena, ali i primenom tehnika opuštanja, terapije ponašanja, masaže ili akupunkture.
Migrene su česte glavobolje koje se javljaju periodično i obično počinju u detinjstvu, ali se mogu povećati u učestalosti i intenzitetu tokom godina. Simptomi uključuju pulsirajuću intenzivnu bol na jednoj strani glave, mučninu, povraćanje, osetljivost na svetlost, zvuk i mirise, te bol u mišićima i osetljivu kožu. Migrena može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Uzimanje analgetika ili antimigrenskih lijekova može pomoći u ublažavanju simptoma. Takođe je važno izbjegavati okidače migrene, kao što su stres, hormonalne promene, nedostatak sna i određena hrana.
Glavobolje uzrokovane prekomjernom upotrebom lekova: Ove glavobolje se mogu javiti ako osoba koristi previše analgetika za ublažavanje bola. Redovna upotreba analgetika više od dva puta sedmično može dovesti do glavobolje izazvane upotrebom lijekova, a glavobolje postaju gore kada se prestane uzimati lijek protiv bola. Prekid upotrebe analgetika i smanjenje stresa mogu pomoći.
Okcipitalna neuralgija je manje uobičajena vrsta glavobolje koja se javlja u vratu i širi prema zadnjem dijelu glave i iza ušiju. Može biti uzrokovana oštećenjem ili nadražajem okcipitalnih nerava koji prolaze od vrata do tjemena glave. Bolovi mogu biti intenzivni i mogu se javljati kao kontinuirana pulsirajuća ili povremena električna oštra bol. Ostali simptomi mogu uključivati osjetljivost vlasišta i osjetljivost na svetlost. Koristite tople obloge, odmor, masažu, fizikalnu terapiju i antiinflamatorne lijekove.
Glavobolje izazvane fizičkom aktivnošću se javljaju tokom ili odmah nakon intenzivne fizičke aktivnosti. Mogu biti pulsirajuće i trajati od nekoliko minuta do nekoliko dana. Različite vrste vježbanja, kao što su dizanje tegova, trčanje ili naprezanje, mogu izazvati ovu vrstu glavobolje. Prevencija uključuje uzimanje izbegavanje pretjerano naporne aktivnosti, adekvatno zagrijavanje, unos dovoljno tečnosti, zdravu ishranu i dovoljno sna.
Kada osjetite bol u sljepoočnicama, može postojati nekoliko različitih uzroka. Jedan od najčešćih je tenziona glavobolja koja uzrokuje tupu, nepulsirajuću bol u sljepoočnicama. Ova vrsta glavobolje često proizilazi iz napetosti u mišićima vrata koji se nalaze na dnu lobanje.
Druga mogućnost je migrena, koja može započeti s bolom u sljepoočnicama, obično na jednoj strani glave. Migrena je praćena simptomima poput umora, mučnine, osjetljivosti na svjetlost ili zvuk te ponekad vizualnih aura.
Još jedan potencijalni uzrok boli u sljepoočnicama su temporomandibularni poremećaji, koji uzrokuju bol u mišićima i zglobovima vilice. Ova bol može se proširiti do sljepoočnica i obično je povezana s problemima žvakanja. Liječenje temporomandibularnih poremećaja može uključivati promjene u prehrambenim navikama, fizikalnu terapiju za jačanje mišića vilice i vrata, nošenje splintova ili oralnih aparata te u nekim slučajevima hirurške zahvate.
U većini slučajeva, glavobolju možete liječiti kod kuće uz nekoliko savjeta:
Trebali biste posjetiti ljekara ako se glavobolje javljaju često, postaju sve intenzivnije ili se mijenjaju. Takođe, potražite ljekarsku pomoć ako su glavobolje praćene neurološkim simptomima poput gubitka svijesti, problema sa vidom ili poremećaja govora.
Da, neki ljudi primjećuju da određena hrana ili piće, poput čokolade, kofeina ili alkohola, mogu izazvati ili pogoršati glavobolje. Pratite svoju prehranu i identifikujte potencijalne okidače za vaše glavobolje. Nije ni potebno spomenuti da sve štetne navike takođe imaju uticaj na glavobolju i samim izbacivanjem takvih životnih navika postoji mogućnost rješavanja problema.
Smatra se da su glavobolje čest fenomen, ali ukoliko ih imate češće od dva puta sedmično, trebali biste posjetiti stručnjaka kako biste otkrili uzrok tako čestih glavobolja i tretirali ga pravilno.
Svako naprezanje vida i nepravilan položaj tijela može dovesti do glavobolje, a često je to upravo slučaj kad provodimo vrijeme za kompjuterom ili skrolujemo na telefonu. Smanjite vrijeme provedeno na ovim uređajima i koristite druge načine da se zaštitite od štetnih posljedica njihovog dugotrajnog korištenja.
Simptomi
Glavobolja