Alzheimerova bolest: simptomi, uzroci, liječenje

Alzheimerova bolest je progresivni neurološki poremećaj koji najčešće pogađa starije osobe i uzrokuje postupno propadanje kognitivnih funkcija, uključujući pamćenje, razmišljanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka. Ova bolest spada u skupinu demencija, a njezini simptomi postupno se pogoršavaju tijekom vremena.

Alzheimerova bolest često se dijeli na nekoliko stadija kako bi se opisala progresija simptoma i gubitak kognitivnih funkcija tijekom vremena. Važno je napomenuti da simptomi mogu varirati između pojedinaca i da se stadiji mogu preklapati. Evo općeg pregleda stadija Alzheimerove bolesti:

• Rana faza (blaga kognitivna oštećenja): U ovoj fazi, simptomi su obično blagi i možda neće biti primjetni. Osoba može doživjeti manje poteškoće s pamćenjem, zaboravljajući imena i riječi ili imajući poteškoće u organiziranju i planiranju. Ova faza obično prolazi nezapaženo, ali može biti važno započeti rano prepoznavanje i intervenciju. Može trajati nekoliko godina, ponekad čak i do 4-5 godina. Osobe u ovoj fazi obično imaju blage simptome i mogu i dalje funkcionirati relativno dobro u svakodnevnom životu.

• Srednja faza (umjerena Alzheimerova bolest): U ovoj fazi, simptomi postaju jasniji i ozbiljniji. Osoba može imati poteškoće s komuniciranjem, orijentacijom u vremenu i prostoru, te obavljanjem svakodnevnih zadataka poput higijene i kuhanja. Promjene raspoloženja i ponašanja također su česte. Trajanje ove faze obično varira u rasponu od nekoliko godina, oko 2-10 godina.

• Kasna faza (teška Alzheimerova bolest): U ovoj fazi, simptomi su izrazito ozbiljni i osoba gubi većinu svoje neovisnosti. Pamćenje i kognitivne funkcije znatno su narušeni. Osoba može imati problema s hodanjem, prepoznavanjem bliskih osoba i obavljanjem osnovnih zadataka. Potrebna je stalna njega i podrška. Ova faza može trajati nekoliko godina, obično od 1-3 godine, ali ponekad i duže.

Važno je napomenuti da postoji kontinuum simptoma tijekom svih ovih stadija, i da svaka osoba može proći kroz njih na različite načine.

Simptomi Alzheimerove bolesti

• Pamćenje: Gubitak pamćenja je jedan od ključnih simptoma. Osobe s Alzheimerovom bolesti često zaboravljaju nedavne događaje, imena ljudi i mjesta.

• Orijentacija: Osobe s Alzheimerovom bolešću mogu postati zbunjene u vezi sa vremenom, mjestom i čak vlastitim identitetom.

• Govor i jezik: Problemi s komunikacijom postaju sve izraženiji kako bolest napreduje. Poteškoće u pronalaženju riječi, gubitak sposobnosti praćenja konverzacije ili ponavljanje istih rečenica su uobičajeni.

• Odlučivanje i razmišljanje: Kognitivne funkcije poput planiranja, donošenja odluka i rješavanja problema postaju sve teže.

• Sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka: Osobe s Alzheimerovom bolešću mogu imati problema s obavljanjem osnovnih zadataka poput oblačenja, pranja i hranjenja.

• Promjene raspoloženja: Depresija, anksioznost i promjene raspoloženja često prate Alzheimerovu bolest.

Uzroci Alzheimerove bolesti

Tačan uzrok Alzheimerove bolesti još uvijek nije potpuno razumljiv. Međutim, bolest uključuje naslage abnormalnih proteina u mozgu - beta-amiloidnih plakova i tau neurofibrilarnih snopova. Ovi se spojevi akumuliraju tijekom vremena i smatra se da ometaju normalno funkcioniranje stanica i komunikaciju između njih, što na kraju dovodi do smrti živčanih stanica i gubitka moždane funkcije.

Liječenje i ishrana kod Alzheimerove bolesti

Trenutno ne postoji lijek koji može zaustaviti ili izliječiti Alzheimerovu bolest. Međutim, postoje tretmani koji mogu usporiti njezin napredak i ublažiti simptome. Lijekovi poput inhibitora holinesteraze (donepezil, rivastigmin, galantamin) i memantina često se koriste za poboljšanje kognitivnih funkcija.

Uz to, pristupi koji uključuju podršku obitelji, terapiju (kao što je reminiscencijalna terapija) i prilagođene strategije za obavljanje svakodnevnih zadataka mogu pomoći osigurati što bolji kvalitet života osobama koje pate od Alzheimerove bolesti.

Ishrana igra važnu ulogu u općem zdravlju, uključujući i kvalitetu života osoba koje pate od Alzheimerove bolesti. Pravilna prehrana može pomoći u održavanju optimalne tjelesne funkcije, podržavanju kognitivnih funkcija i prevenciji komplikacija. Evo nekoliko preporuka vezanih za ishranu kod Alzheimerove bolesti:

• Zdrava i uravnotežena prehrana: Neka prehrana bude bogata raznovrsnim voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, proteinima (izvorima mesa, ribe, jaja, grahorica), mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti i zdravim mastima. Ovo će osigurati važne hranjive tvari potrebne za opće zdravlje.

• Antioksidansi: Hrana bogata antioksidansima, poput voća i povrća svijetlih boja (npr. borovnice, špinat, kelj), može pomoći u zaštiti mozga od oštećenja slobodnih radikala i podržavanju kognitivnih funkcija.

• Omega-3 masne kiseline: Riba bogata omega-3 masnim kiselinama, kao što su losos, sardine i skuša, može imati koristi za mozak. Omega-3 masne kiseline podržavaju zdravlje mozga i mogu smanjiti upalu.

Dobri izvori proteina: Osigurajte adekvatan unos proteina jer su oni važni za održavanje mišićne mase i opće tjelesno zdravlje. Birajte nemasne izvore proteina kako biste izbjegli dodatne zasićene masti.

• Vitamin D: Vitamin D je važan za zdravlje kostiju i opće zdravlje. Izlaganje suncu i konzumacija hrane kao što su riba i jaja može doprinijeti unosu vitamina D.

• Hidratacija: Pobrinite se da osoba koja pati od Alzheimerove bolesti ima adekvatan unos tekućine kako bi se izbjegla dehidracija.

• Izbjegavanje šećera i prerađene hrane: Prekomjerni unos šećera i visoko prerađene hrane može imati negativne učinke na zdravlje mozga i opće zdravlje. Pokušajte ograničiti unos šećera i birati cjelovite namirnice.

Važno je prilagoditi prehranu pojedinačnim potrebama i preferencijama osobe koja pati od Alzheimerove bolesti. Ako je moguće, surađujte s nutricionistom ili stručnjakom za prehranu kako biste razvili prilagođen plan prehrane koji odgovara potrebama i stanju osobe. Ako se vi ili neko vaš suočavate s Alzheimerovom bolešću, važno je konzultirati se sa stručnjakom za pravilnu dijagnozu i razviti individualni plan upravljanja.