Šta je bolest?

Maj 30 2023

Zašto se javlja bolest |Bolesti po sistemima organa |Liječenje bolesti |Prevencija bolesti |Zaključak

Bolest je stanje u kojem se normalno funkcionisanje organizma poremeti. To se može desiti iz različitih razloga, poput infekcija, traume, stresa, nezdravih navika, nasljednih i drugih faktora koji utiču na vaše fizičko i mentalno zdravlje.

Simptomi bolesti mogu biti različiti u zavisnosti od vrse bolesti i njene težine. Oni uključuju bol, groznicu, umor, gubitak apetita, promjene raspoloženja, promjene u tjelesnim funkcijama i druge promjene koje se mogu manifestovati na različite načine.

Dijagnozu nije uvijek lako uspostaviti na osnovu simptoma s obzirom da jedan ili kombinacija simptoma mogu biti prisutni u više različitih oboljenja. Zato je važno da kao pacijent budete što precizniji u opisu simptoma koji su prisutni. U zavisnosti od oboljenja, često su potrebna i druga testiranja i važno je ispratiti proceduru do kraja.

Zašto se javlja bolest

Postoji mnogo razloga zašto se bolesti javljaju, a neki od njih uključuju infekcije uzrokovane virusima, bakterijama ili gljivicama, povrede, stres, genetske predispozicije, autoimune bolesti i loše životne navike kao što su nepravilna prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti.

Takođe, vanjski faktori kao što su zagađenje zraka, zemlje i vode, izloženost hemikalijama i drugim toksinima mogu doprinijeti razvoju bolesti. Uzimajući u obzir sve ove faktore, važno je imati zdrave navike koje mogu smanjiti rizik od razvoja bolesti, poput pravilne prehrane, redovnog vježbanja i kretanja, izbjegavanja duhana i alkohola, i redovnih medicinskih pregleda kako bi se pravovremeno otkrili i liječili potencijalni zdravstveni problemi.

Bolesti po sistemima organa

Iako je teško tačno odgovoriti na pitanje koliko bolesti na svijetu postoji, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da postoji preko 10.000 bolesti. Neke o njih su rijetke i zahvataju samo mali broj ljudi, dok su neke epidemioloških razmjera i predstavljaju prijetnju za veliki broj ljudi.

Iako bolesti možemo dijeliti po više osnova, kao što su dužina trajanja i tok bolesti (akutne i hronične), ili uzrok oboljenja (infektivne i neinfektivne bolesti), mi ćemo ih ovdje podijeliti po području tijela koje zahvataju i nabrojati neke od njih.

Bolesti krvi i krvotvornih organa

Krv je sastavljena od nekoliko različitih vrsta stanica, uključujući crvena krvna zrnca (eritrocite) koja sadrže hemoglobin, bijela krvna zrnca (leukocite) koja igraju važnu ulogu u odbrani tijela od infekcija, te trombocite koji pomažu u zaustavljanju krvarenja.

Krvotvorni organi u organizmu uključuju koštanu srž, koja je glavno mjesto proizvodnje krvnih stanica, a sastoji se od matičnih stanica koje se mogu razviti u crvena krvna zrnca, bijela krvna zrnca i trombocite. Osim koštane srži, u ovoj skupini se nalaze i slezena, koja pomaže u uklanjanju starih i oštećenih krvnih stanica i limfni sistem koji igra važnu ulogu u obrani tijela od infekcija.

Evo nekoliko primjera bolesti krvi i krvotvornih organa:

Anemija srpastih stanica
Talasemija
Hemofilija
Leukemija
Limfomi
Mijelom
Mijelodisplastični sindromi
Trombofilija
Trombocitopenija
Hemolitička anemija

Bolesti kostiju, mišića i vezivnog tkiva

Kosti su tvrda, mineralizovana tkiva koja čine koštani sistem tijela. One pružaju potporu i zaštitu vitalnih organa kao što su mozak, pluća i srce. Također proizvodi i krvne stanice i služi kao skladište kalcija i drugih minerala.

Mišići su tkiva koja omogućuju kretanje, održavanje držanja tijela i regulaciju tjelesne temperature. Postoje tri vrste mišića u tijelu: skeletni mišići koji povezuju kosti i omogućuju kretanje tijela, glatki mišići koji se nalaze u unutarnjim organima i srčani mišići koji čine srce.

Vezivno tkivo povezuje i podržava različite dijelove tijela. Ono se sastoji od stanica i ekstracelularne matrice koja može biti vlaknasta, želatinozna ili čvrsta. Pruža potporu organima i tkivima, ali je i važno za formiranje hrskavice, tetiva, ligamenata i kostiju.

Evo nekoliko primjera bolesti kostiju, mišića i vezivnog tkiva:

Bolesti kože i potkožnog tkiva (kožne bolesti)

Bolesti kože i potkožnog tkiva, ili kako ih u narodu nazivamo - kožne bolesti, su skupine bolesti koje zahvaćaju kožu, potkožno tkivo i njihove strukture. Koža je najveći organ našeg tijela i pruža zaštitu od vanjskih uticaja, reguliše temperaturu i omogućuje čulo dodira. Potkožno tkivo je tkivo ispod kože koje služi kao izolator tijela i skladište masnoće.

Evo nekoliko primjera bolesti kože i potkožnog tkiva:

Bolesti probavnog sistema/trakta (bolesti organa za varenje)

Organi za varenje su grupa organa koja ima zadaću da probavi hranu koju jedemo i osigura tijelu hranjive materije i energiju potrebnu za normalno funkcionisanje. Ti organi obuhvataju usnu šupljinu, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, jetru, gušteraču i žučni mjehur.

Evo nekoliko primjera bolesti organa za varenje:

Bolesti disajnog sistema (bolesti pluća)

Disajni sistem je struktura u tijelu koja je zadužena za unos kisika u tijelo i izbacivanje ugljen dioksida. Ovaj sistem uključuje nosnu šupljinu, grlo, dušnik, pluća i dijafragmu.

Kada udahnemo, zrak prolazi kroz nosnu šupljinu i grlo do dušnika, koji se dijeli u dvije glavne grane koje vode do pluća. Unutar pluća, plućne alveole djeluju kao mjesta razmjene plinova, gdje se kisik apsorbuje u krvotok, a ugljen dioksid (CO2) izbacuje iz tijela kroz izdisaj.

Evo nekoliko primjera bolesti disajnog sistema:

Bolesti kardiovaskularnog sistema

Kardiovaskularni sistem je grupa organa i krvnih žila koje su zadužene za cirkulaciju krvi i opskrbu tijela kisikom i hranjivim tvarima. On uključuje srce, krvne žile (arterije, vene i kapilare), krv i limfni sistem.

Srce djeluje kao pumpa koja gura krv kroz krvne žile, a arterije nose kisik i hranjive tvari do organa i tkiva u tijelu. Nakon što se hranjive tvari i kisik iskoriste, vene prenose krv nazad do srca, gdje se ponovno pumpa u pluća da se napuni kisikom.

Evo nekoliko primjera bolesti kardiovaskularnog sistema:

Bolesti endokrinog sistema

Endokrini sistem je grupa žlijezda i njihovih hormona koji regulišu razne funkcije u tijelu, uključujući rast i razvoj, metabolizam, reprodukciju i raspoloženje.

Žlijezde u endokrinom sistemu su pinealna žlijezda, hipotalamus, hipofiza, štitnjača, paratireoidne žlijezde, nadbubrežne žlijezde, gušterača i spolne žlijezde (jajnici kod žena i testisi kod muškaraca). Ove žlijezde proizvode hormone koji se oslobađaju u krvotok i putuju kroz tijelo, ciljajući specifične stanice i regulišući njihovu aktivnost.

Evo nekoliko primjera bolesti endokrinog sistema:

Dijabetes
Bolesti štitne žlijezde - hipotireoza i hipertireoza
Addisonova bolest
Akromegalija
Kušingov sindrom
Gigantizam
Hiperparatireoidizam
Hipoparatireoidizam
Hashimotov tiroiditis ili Hašimotov sindrom
Gravesova bolest
Adenom hipofize

Bolesti urogenitalnog sistema

Urogenitalni sistem čine organi koji su uključeni u proizvodnju, skladištenje i izlučivanje urina i reprodukciju. To uključuje bubrege, uretere, mjehur, uretru, testise, epididim, prostatu, sjemenike, vas deferens, maternicu, jajovode i vaginu.

Evo nekoliko primjera bolesti urogenitalnog sistema:

Bolesti nervnog sistema

Nervni sistem je kompleksan i vitalan sistem koji omogućuje tijelu da prima, obrađuje i reaguje na informacije iz okoline te koordiniše funkcije tijela. Nervni sistem se dijeli na središnji i periferni.

Središnji nervni sistem sastoji se od mozga i kičmene moždine, dok periferni nervni sistem uključuje živce koji se protežu izvan mozga i kičmene moždine te nervne završetke u organima i mišićima.

Evo nekoliko primjera bolesti nervnog sistema:

Bolesti očiju i vida

Oko je organ koji omogućuje vid. Sastoji se od nekoliko dijelova, uključujući rožnicu, leću, šarenicu, zjenicu, mrežnicu i vidni živac. Bolesti očiju i vida su stanja koja utiču na zdravlje oka i sposobnost vida.

Evo nekoliko primjera bolesti očiju i vida:

Bolesti uha, grla i nosa

Infekcije uha, nosa i grla su vrlo česte, a simptomi obično blagi, ali infekcije ponekad mogu izazvati probleme koji zahtijevaju tretman od specijaliste za uho, grlo i nos. Ova tri organa su povezana i infekcije mogu da se prenose s jednog na drugi, npr infekcija u nosu može se proširiti na grlo ili uši.

ORL (Otorinolaringologija) je grana medicine koja se bavi dijagnostikom, liječenjem i prevencijom bolesti uha, nosa i grla, kao i povezanim strukturama glave i vrata. To uključuje dijagnostiku i liječenje problema poput infekcija uha, upale sinusa, problema sa sluhom, problema sa gutanjem, raka glave i vrata te drugih bolesti i poremećaja koji utiču na ove regije tijela.

Evo nekoliko primjera bolesti uha, grla i nosa:

Bolesti imunološkog sistema

Imunološki sistem je složen sistem stanica, tkiva, organa i procesa koji štite organizam od infekcija, bolesti i stranih tvari. Glavne komponente imunološkog sistema su bijele krvne stanice, antitijela i limfni organi poput slezene, limfnih čvorova i timusa. Ovaj sistem igra ključnu ulogu u prepoznavanju i uništavanju stranih tijela kao što su bakterije, virusi, paraziti i tumorske stanice. Međutim, nepravilan rad imunološkog sistema može dovesti do brojnih bolesti, uključujući autoimune bolesti poput lupusa i reumatoidnog artritisa, kao i alergijske reakcije poput astme i alergija na hranu.

Evo nekoliko primjera bolesti imunološkog sistema:

Bolesti reproduktivnog sistema

Reproduktivni sistem je skup organa i struktura koji su odgovorni za stvaranje i transport spolnih ćelija, oplođenje i razvoj fetusa. Kod muškaraca, to uključuje testise, penis, sjemenike, prostate, epididim i vas deferens, dok se kod žena sastoji od jajnika, jajovoda, maternice, vagine i vanjskih genitalija.

Bolesti reproduktivnog sistema mogu se javiti kod muškaraca i žena. Kod žena, najčešće bolesti su vezane za reproduktivne organe kao što su jajnici, maternica, vagina i vulva. Ove bolesti mogu uključivati infekcije, upale, tumore i hormonske poremećaje. Kod muškaraca, najčešće bolesti su povezane s prostatom, testisima, penisom i sjemenicima. Mnoge od ovih bolesti mogu uticati na plodnost i seksualno zdravlje, pa je važno da se otkriju i liječe na vrijeme.

Evo nekoliko primjera bolesti reproduktivih organa:

Liječenje bolesti

Liječenje bolesti ovisi o vrsti bolesti i težini simptoma. Često se simptomi mogu ublažiti uzimanjem lijekova, promjenom načina života ili drugim metodama koje pomažu da se poboljša vaše zdravlje. U težim slučajevima, potrebno je medicinsko liječenje u bolnici ili korištenje drugih medicinskih postupaka.

Alternativni način liječenja bolesti je pristup koji izbjegava korištenje sintetičkih lijekova i konvencionalne medicine, te umjesto toga koristi prirodne biljne preparate, dodatke prehrani, akupunkturu, masažu i druge metode liječenja. Ovaj pristup se često fokusira na liječenje cijelog organizma, umjesto samog tretiranja simptoma bolesti.

Međutim, prije nego što se odlučite za ovaj pristup, potrebno je pažljivo sve istražiti i konsultovati se sa stručnjakom kako biste osigurali da se ovaj način liječenja ne suprotstavlja konvencionalnoj medicini, niti ima nepredvidljive nuspojave. Iako često može pomoći, nije tačno da ono što je iz prirode ne može naškoditi. Zato je važno znati kako i šta radimo i donijeti informisanu odluku.

Ne zaboravite da prevencija uvijek treba biti vaš prvi izbor u očuvanju zdravlja, a ako se pojave simptomi bolesti, obratite se svom liječniku kako biste dobili pravovremenu dijagnozu i liječenje. Zdravlje je važno i zaslužuje vašu brigu i pažnju, jer bez zdravlja teško možemo ostvarivati naše druge želje i ciljeve. Znate kako kaže poslovica - zdrav čovjek ima hiljadu želja, a bolestan samo jednu.

Prevencija bolesti

Najbolji način da se nosite s bolestima je njihova prevencija. To znači da je važno održavati zdrav stil života, uključujući pravilnu prehranu, redovnu fizičku aktivnost, dovoljno sna i izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i konzumiranja alkohola u prekomjernim količinama kako bismo izbjegli ili usporili razvoj bolesti.

Higijena takođe igra važnu ulogu u prevenciji bolesti, posebno u toku epidemija zaraznih bolesti. Održavanje lične higijene, kao što su redovno pranje ruku, kupanje i pranje zubi, pomaže u sprječavanju širenja zaraznih bolesti i nagomilavanju patogena u organizmu.

Nije važna samo lična higijena, nego i higijena prostorija i okoline, kako u otvorenom prostoru, kao što je grad u kojem boravimo, tako u našem domu i javnim institucijama, kao što su bolnice, obdaništa, škole i mnogi drugi zatvoreni prostori. Uz to, adekvatna higijena hrane i pitke vode mora biti jedan od prioriteta kako bi se izbjeglo širenje ozbiljnih zaraza.

Prevencija bolesti nije samo odgovornost pojedinca, nego i društva u cjelini. To uključuje javne zdravstvene kampanje, edukaciju o važnosti zdravog načina života, poboljšanje pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i smanjenje socijalnih i ekonomskih nejednakosti koje mogu doprinijeti razvoju bolesti. Kroz zajednički napor pojedinaca, zajednica i vlade, moguće je smanjiti učestalost mnogih bolesti i poboljšati kvalitet života svih ljudi.

Zaključak

Bolest je stanje u kojem je normalno funkcionisanje organizma onemogućeno, a nastaje iz različitih razloga, kao što su infekcije, traume, stres, nasljedne predispozicije, loše životne navike i vanjski faktori poput zagađenja i izloženosti toksinima.

Prevencija bolesti je najbolja opcija, ili kako kažu "bolje spriječiti, nego liječiti", te je zato važno održavati zdrav stil života, uključujući higijenu, pravilnu prehranu, redovnu fizičku aktivnost i izbjegavati štetne navike. Postoje razni načini liječenja bolesti, uključujući razne medicinske tretmane, upotrebu lijekova, promjenu načina života i alternativne metode liječenja, ali je važno donositi informisane odluke u konsultaciji sa stručnim i edukovanim licima.