Šta je mentalno zdravlje?

Mentalno zdravlje je iznimno važna tema u današnjem društvu. Skoro svaka osoba u nekom trenutku svog života se susretne s nekim oblikom mentalnog zdravstvenog problema, a prema nekim statistikama, oko jedne petine svjetske populacije pati od nekog oblika mentalnog poremećaja.

Mentalno zdravlje je opšte stanje uma, a predstavlja način na koji osoba misli, osjeća i ponaša se u svakodnevnom životu. Ovo se stanje može mijenjati tokom života, a uključuje širok raspon emocija i ponašanja. Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnih poremećaja, već i sposobnost osobe da se nosi sa stresom, suočava se s problemima, donosi odluke, ostvaruje ciljeve i održava zdrave odnose. Psihičko zdravlje karakterišu razni faktori koa što su realističnost, samokontrola, samopoštovanje, sposobnost za bliske odnose i želja za samoostvarenjem.

Šta su mentalni ili psihički poremećaji?

Postoji mnogo vrsta mentalnih poremećaja, ali neki od najčešćih su:

• Depresija: dugotrajni osjećaj tuge, gubitka interesa i nedostatka energije

• Anksioznost: intenzivan osjećaj tjeskobe, straha i zabrinutosti

• Bipolarni poremećaj: stanje u kojem osoba doživljava ekstremne promjene raspoloženja, od manije do depresije

• Šizofrenija: mentalni poremećaj koji može uzrokovati halucinacije, deluzije i poremećaj mišljenja

• PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) : stanje koje može uzrokovati intenzivnu anksioznost, noćne more i flashbackove kod osoba koje su doživjele traumatični događaj

Iako su ovi među najčešćim, postoje i mnogi drugi mentalni ili psihički poremećaji, kao što su:

• ADHD
• Agorafobija
• Akutni stresni poremećaj
• Anksioznost
• Aspergerov sindrom
• Autizam
• Bipolarni poremećaj
• Bolesti zavisnosti (ovisnost)
• Bulimija
• Demencija
• Depersonalizacija
• Depresija
• Disocijativni poremećaji
• Fobije
• Generalizovani anksiozni poremećaj
• Granični poremećaj ličnosti
• Histrionski poremećaj ličnosti
• Hipohondrija
• Kleptomanski poremećaj
• Manija
• Narcisoidni poremećaj ličnosti
• Narkolepsija
• Nimfomanija
• Opsesivno-kompulsivni poremećaj
• Panični poremećaj
• Paranoja
• PTSP (posttraumatski stresni poremećaj)
• Psihotični poremećaji
• Sindrom nemirnih nogu
• Socijalna fobija
• Šizofrenija
• Tjelesna dismorfija

Liječenje mentalnih poremećaja

Liječenje mentalnih poremećaja uključuje različite terapijske i farmakološke pristupe, u zavisnosti od vrste i težine poremećaja. Terapijski pristupi uključuju različite oblike psihoterapije, poput kognitivno-bihevioralne terapije, interpersonalne terapije, psihodinamske terapije i mnogih drugih. Cilj psihoterapije je pomoći pacijentu da prepozna i razumije svoje misli, emocije i ponašanje te razvije efikasne strategije za suočavanje s problemima. Psihoterapija se može provoditi pojedinačno ili u grupi, a može biti kratkotrajna ili dugotrajna, u zavisnosti od potreba pacijenta.

Farmakološki pristupi uključuju upotrebu lijekova koji djeluju na različite neurotransmitere u mozgu kako bi se ublažili simptomi mentalnih poremećaja. Najčešće korišteni lijekovi uključuju antidepresive, antipsihotike, anksiolitike i stabilizatore raspoloženja. Međutim, upotreba lijekova za liječenje mentalnih poremećaja ima svoja ograničenja i nuspojave, pa se zato često kombinuje s psihoterapijom. U slučajevima težih poremećaja koji nisu adekvatno kontrolisani psihoterapijom i lijekovima, može se razmotriti i hospitalizacija pacijenta radi daljnjeg liječenja i praćenja.

Važno je napomenuti da je uspjeh liječenja mentalnih poremećaja ovisan o različitim faktorima, kao što su pravovremena dijagnoza, odabir odgovarajućeg terapijskog pristupa, saradnja pacijenta i terapeuta, te podrška okoline. Stigmatizacija i predrasude o mentalnim poremećajima mogu otežati pacijentima pristup liječenju. Stigmatizacija može dovesti do osjećaja usamljenosti, izolacije, srama i odbacivanja kod osoba koje se bore s mentalnim poremećajima, pa stoga treba raditi na podizanju svijesti i edukaciji o važnosti mentalnog zdravlja.

Kako čuvati mentalno zdravlje?

Briga o mentalnom zdravlju važna je jednako kao i briga o fizičkom zdravlju. Postoje mnoge stvari koje osoba može učiniti za poboljšanje svog mentalnog zdravlja, a to uključuje:

• Održavanje zdravih odnosa s ljudima oko sebe
• Redovno vježbanje i pravilna ishrana
• Izrada planova i ciljeva za sebe
• Praćenje osjećaja i izražavanje osjećaja na zdrav način
• Učenje tehnika za smanjenje stresa poput meditacije i joge
• Pronalaženje smisla u životu kroz hobije
• Izbjegavanje alkohola i droga
• Pronalaženje stručne pomoći kada je potrebno

Kako prepoznati da nekome treba pomoć?

Važno je prepoznati kada je nekom bliskom u vašem životu možda potrebna pomoć. Neke stvari koje mogu ukazivati na to uključuju:

• Promjene u raspoloženju ili ponašanju koje traju više od nekoliko tjedana
• Nedostatak interesa za stvari koje su nekada bile važne osobi
• Nedostatak energije ili koncentracije
• Izolacija od ljudi i društvenih aktivnosti
• Poteškoće s obavljanjem svakodnevnih zadataka
• Česti napadi panike ili tjeskobe.

Ako primijetite da neko pokazuje ove simptome, najbolje je otvoreno razgovarati s tom osobom i potaknuti je da potraži stručnu pomoć. Psiholozi, psihijatri, terapeuti i drugi stručnjaci mogu pomoći osobi da se suoči s problemima i poboljša svoje mentalno zdravlje.

Zaključak

Mentalno zdravlje je iznimno važno za cjelokupno zdravlje organizma i dobrobit osobe. Depresija, anksioznost, PTSD i mnogi drugi mentalni poremećaji znatno narušavaju kvalitet života. Svako od nas treba poduzeti mjere kako bi održao svoje mentalno zdravlje i prepoznao kada mu je potrebna pomoć. Ako primijetite da neko vama blizak pokazuje znakove problema s mentalnim zdravljem, nemojte oklijevati potaknuti tu osobu da potraži pomoć stručnjaka. Briga o mentalnom zdravlju je ključ za sretan i ispunjen život.