Apneja se odnosi na privremeno zaustavljanje disanja tokom spavanja. To je poremećaj disanja koji može uticati na kvalitet sna i uopšteno na zdravlje osobe. Osobe koje pate od apneje u snu često nisu svjesne prekida disanja prilikom spavanja. Ponekad može biti suprotno - njihovi partneri ili članovi porodice mogu primijetiti prekide disanja i glasno hrkanje prije nego što pacijent postane svjestan svojih simptoma. Ovo je zbog toga što apneja u snu može uzrokovati kratka buđenja ili fragmentirani san koji sprečavaju dublju svijest o prekidima disanja. Stoga, partneri ili članovi porodice često mogu pružiti važne informacije za dijagnostikovanje apneje u snu i potražiti odgovarajuće liječenje. Postoje tri glavne vrste apneje.

Opstruktivna apneja u snu (OSA) je najčešći oblik apneje. Nastaje kada se meko tkivo u stražnjem dijelu grla opušta tokom spavanja, blokirajući protok zraka. To dovodi do zaustavljanja disanja ili smanjenog protoka zraka. Kada se disanje ponovno uspostavi, često dolazi do glasnog hrkanja ili buđenja. OSA može dovesti do poremećaja spavanja, umora u toku dana i drugih zdravstvenih problema.

Centralna apneja u snu je rjeđi oblik apneje. Nastaje kada mozak ne šalje ispravne signale mišićima koji kontrolišu disanje tokom sna. Osoba s centralnom apnejom može iskusiti privremeno zaustavljanje disanja bez hrkanja.

Mješovita apneja u snu je kombinacija opstruktivne apneje i centralne apneje u snu. Ova vrsta apneje ima karakteristike i simptome obje vrste.

Dijagnoza apneje u snu obično uključuje noćnu polisomnografiju, koja prati aktivnosti tokom spavanja, uključujući disanje, srčani ritam, moždane valove i pokrete mišića. To je ključni dijagnostički alat za procjenu poremećaja spavanja, uključujući apneju, narkolepsiju, sindrom nemirnih nogu i druge poremećaje.

Simptomi apneje u snu

Simptomi apneje u snu mogu varirati od osobe do osobe i mogu biti različite težine. Kako biste posumnjali da potencijalno imate ovaj tip problema, nabrojaćemo simptome koji karakterišu apneju u snu:

• Glasno hrkanje: Jedan od najčešćih simptoma apneje. Osobe s apnejom u snu često hrču glasno i intenzivno zbog suženja ili blokade disajnih putova. Hrkanje može biti praćeno pauzama u disanju i zvučnim gušenjem.

• Prekidi disanja tokom spavanja: Osobe s apnejom u snu često doživljavaju privremene prekide disanja prilikom spavanja. Ovi prekidi mogu trajati nekoliko sekundi do minute, a zatim se disanje ponovno uspostavi. Prekidi disanja mogu biti popraćeni buđenjem.

• Osjećaj gušenja ili nedostatka zraka: Mnogi ljudi s apnejom u snu opisuju osjećaj gušenja ili nedostatka zraka noću. Ovo se može dogoditi zbog prekida disanja ili otežanog protoka zraka.

• Osjećaj umora i pospanosti tokom dana: Osobe s apnejom u snu često se osjećaju umorno i pospano tokom dana, čak i nakon što su spavale dovoljan broj sati. Ova pospanost može uticati na njihovu koncentraciju, produktivnost i kvalitet života.

• Jutarnja glavobolja: Mnogi ljudi s apnejom u snu imaju jutarnju glavobolju. To može biti posljedica promjena u protoku krvi i kisiku u noći zbog prekida disanja i smanjenog kisika u mozgu.

• Koncentracijski problemi: Apneja u snu može uticati na kognitivne funkcije i uzrokovati poteškoće s koncentracijom, pamćenjem, pažnjom i mentalnom jasnoćom tokom dana.

• Promjene raspoloženja: Osobe s apnejom u snu mogu imati promjene raspoloženja poput razdražljivosti, depresije, tjeskobe i emocionalne nestabilnosti.

Uzroci apneje u snu

Opstruktivna apneja u snu (OSA) često je povezana s anatomskim varijacijama i prekomjernom težinom. Međutim, centralna apneja u snu (CSA) može biti uzrokovana oštećenjem disajnih centara u mozgu ili problemima s regulacijom disanja.

Najčešći uzrok apneje u snu je opstruktivna apneja, koja se javlja kada se meko tkivo u stražnjem dijelu grla opušta tokom spavanja i blokira protok zraka. To može biti rezultat prekomjerne težine, pretilosti, anatomskih varijacija ili strukturalnih abnormalnosti disajnih puteva. Ove abnormalnosti mogu uključivati suženje disajnih puteva, abnormalnosti u obliku i veličini disajnih putova, kao i prisutnost prepreka poput adenoida, tonzila ili polipa.

Uzrok centralne apneje u snu je oštećenje centara za disanje u mozgu. Centralna apneja se javlja kada mozak ne šalje ispravne signale mišićima koji kontroliraju disanje što može biti posljedica bolesti, oštećenja mozga, srčanih problema, moždanog udara ili uporabe određenih lijekova.

Postoje određene skupine ljudi koje imaju veći rizik od razvoja apneje u snu. To uključuje osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću, starije osobe, osobe s porodičnom anamnezom apneje u snu, osobe s nasljednim poremećajima disajniih centara ili strukturalnim abnormalnostima disajnih puteva, te osobe koje konzumiraju alkohol, sedative ili lijekove koji mogu uticati na disanje.

Liječenje apneje u snu

Liječenje apneje u snu ovisi o vrsti apneje, ozbiljnosti simptoma i individualnim potrebama pacijenta. Evo nekoliko uobičajenih načina liječenja:

• Kontrola životnog stila: U slučajevima blage apneje ili kao dodatak drugim oblicima liječenja, promjene u načinu života mogu biti korisne. To uključuje gubitak viška tjelesne težine, izbjegavanje alkohola i sedativa te promjenu položaja spavanja kako bi se smanjio rizik od blokade disajnih puteva.
• Uređaji za kontinuirani pozitivni pritisak u disajnim putevima (CPAP): CPAP je uobičajeni tretman za apneju u snu, posebno za opstruktivnu apneju. Ovaj uređaj koristi blagi pritisak kako bi održao otvorene disajne puteve tokom spavanja. Pacijenti koriste masku koja je povezana s uređajem i osigurava protok zraka.
• Oralne aparate: Za neke pacijente, posebno kod blage ili umjerene opstruktivne apneje, mogu biti korisni oralni aparati. Ovi aparati pomažu u održavanju otvorenih dišnih puteva prilagođavanjem položaja donje čeljusti ili jezika.
• Hirurški zahvati: U nekim slučajevima, ovi zahvati mogu biti razmotreni za ispravljanje anatomskih abnormalnosti koje doprinose apneji u snu. To može uključivati uklanjanje adenoida, tonzila ili drugih prepreka u disajnim putevima.
• Inspiratorni mišićni trening: Ova terapija uključuje vježbe disanja i jačanje inspiratornih mišića kako bi se poboljšao protok zraka i smanjili simptomi apneje.
• Hirurška stimulacija živaca: Za odabrane pacijente s teškom opstruktivnom apnejom, hirurška implantacija uređaja za stimulaciju živaca može biti opcija. Ovaj uređaj pruža blagu električnu stimulaciju živaca koji kontrolišu disanje kako bi se održao protok zraka tokom spavanja.

Važno je individualizirati pristup liječenju apneje u snu i sarađivati s ljekarom specijalistom za poremećaje spavanja kako bi se odabrao najprikladniji tretman za svakog pacijenta. Redovno praćenje i prilagodba terapije mogu biti potrebni kako bi se osiguralo adekvatno upravljanje simptomima apneje i poboljšao kvalitet spavanja i života pacijenta.