Astma: simptomi, uzroci i liječenje

Astma je hronična upalna bolest disajnih putova koja uzrokuje suženje i otežano disanje. Karakterišu je periodični napadi dispneje (otežanog disanja), kašalj, zviždanje i osjećaj stezanja u prsima. Astma se događa kada disajni putovi postanu osjetljivi na različite okidače, što rezultira upalom, oticanjem sluznice i grčenjem mišića oko disajnih putova. To dovodi do njhiovog suženja i smanjenja protoka zraka, što uzrokuje simptome astme.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, više od 339 miliona ljudi širom svijeta pati od astme. Ona je jedna od najčešćih hroničnih bolesti djetinjstva i može značajno uticati na kvalitet života pojedinca. Upravljanje astmom, uključujući pravilno korištenje inhalatora i izbjegavanje okidača, ključno je za kontrolu simptoma i sprečavanje napada astme. Astma koja se pojavljuje kod djece i kod odraslih može biti povezana s alergijskim ili nealergijskim okidačima.

Alergijska astma je najčešći oblik astme. Uzrokovana je reakcijom imunološkog ssistema na alergene poput peludi, prašine, grinja ili životinjske dlake.

Nealergijska astma je oblik astme koji nije povezan s alergijama. Okidači mogu biti virusne infekcije, hladni zrak, emocionalni stres, izloženost iritantima ili fizička aktivnost.

Kod većine djece oboljele od astme, bolest se može izliječiti. Međutim, kod jednog od četvero djece, simptom zviždanja u prsima može se zadržati do odrasle dobi ili se ponovno javiti u kasnijim godinama. Faktori rizika za trajnost i povrat astme uključuju spol (žene su podložnije), genetsku predispoziciju, izloženost alergenima (poput peludi, grinje), pasivno pušenje, izloženost iritantima (kao što su sredstva za čišćenje, dim, onečišćen zrak), pretilost, pojavu astme u ranom djetinjstvu i hiperreaktivnost bronha.

Simptomi astme

Postoji nekoliko simptoma koji vas mogu uputiti da posumnjate na astmu:

• Dispneja (otežano disanje): Ovo je jedan od glavnih simptoma astme. Osoba može imati osjećaj da ne može udahnuti dovoljno zraka ili da ima poteškoća s izdisanjem.
• Zviždanje u prsima: Ovo je čest simptom astme. Može se čuti kao visoki zvuk prilikom udisaja ili izdisaja i može ukazivati na suženje disajnih putova.
• Kašalj, posebno noću ili rano ujutro: Kašalj je čest simptom astme, naročito tokom noći ili rano ujutro. Kašalj može biti suh ili s iskašljajem.
• Stezanje ili pritisak u prsima: Osoba s astmom može osjećati stezanje ili pritisak u prsima, što može otežati normalno disanje.
• Kratak dah ili osjećaj nedostatka zraka: Kratak dah je čest simptom astme, a oboljeli može osjećati kao da ne može udahnuti dovoljno zraka ili ima osjećaj nedostatka zraka.
• Osjećaj umora ili iscrpljenosti tokom aktivnosti: Astma može dovesti do smanjenja fizičke izdržljivosti. Osoba može brže osjećati umor i iscrpljenost tokom uobičajenih aktivnosti.
• Problemi sa spavanjem uzrokovani kašljem ili otežanim disanjem: Astma može ometati san, uzrokujući kašalj ili otežano disanje tijekom noći. To može dovesti do poremećaja sna i umora tokom dana.
• Anksioznost ili nemir zbog poteškoća u disanju: Poteškoće u disanju koje prate astmu mogu izazvati anksioznost ili osjećaj nemira kod nekih ljudi. Ovi emocionalni simptomi mogu biti posljedica osjećaja gušenja ili tjeskobe vezane za disanje.

Važno je napomenuti da simptomi astme mogu varirati od osobe do osobe, a ozbiljnost simptoma također može varirati. Ako primijetite ove simptome ili sumnjate na astmu, važno je konzultirati se s liječnikom radi dijagnoze i odgovarajućeg liječenja.

Uzroci astme

• Genetska predispozicija: Postoje nasljedni faktori koji mogu povećati rizik od razvoja astme. Ako imate u porodici slučajeve astme, postoji veća vjerovatnoća da ćete i sami razviti astmu.
• Alergije: Alergijske reakcije na određene materije kao što su pelud, grinje, životinjska dlaka ili plijesan mogu izazvati ili pogoršati simptome astme kod osoba koje su osjetljive na te alergene.
• Okidači iz okoline: Izloženost određenim iritantima ili materijama kojima smo okruženi može izazvati simptome astme. To mogu biti dim, onečišćenje zraka, hemikalije, duhanski dim, parfemi ili hladnan zrak.
• Respiratorne infekcije: Virusne infekcije disajnog sistema mogu izazvati ili pogoršati astmu, posebno kod djece.
• Pušenje: Aktivno pušenje ili izloženost pasivnom pušenju povećava rizik od razvoja astme kod djece i odraslih.
• Hormonalne promjene: Hormonalne promjene, poput promjena u pubertetu ili menstrualnom ciklusu, mogu uticati na astmu i pogoršati simptome kod nekih žena.
• Debljina: Ona može biti povezana s povećanim rizikom od razvoja astme. Takođe može pogoršati simptome astme kod već postojećih bolesnika.

Tretman i liječenje astme

Nakon postavljanja dijagnoze pristupa se liječenju astme. Za uspostavljanje dijagnoze, koriste se različiti testovi. Spirometrija je osnovni test za dijagnosticiranje astme. Mjeri protok zraka u plućima kako bi se procijenila prisustvo i težina suženja disajnih putova. Alergijski testovi, kao što su kožni testovi ili testovi krvi, mogu pomoći identifikovati alergene koji mogu izazvati simptome astme.

Različiti su pristupi liječenju astme, a često se tretman sastoji od kombinacije prirodnih i medicinskih načina liječenja.

Prirodno liječenje astme uključuje

• Izbjegavanje okidača: Identifikovanje i izbjegavanje okidača astme, poput alergena ili iritansa, može pomoći u smanjenju simptoma.
• Promjene u načinu života: Zdrav način života, uključujući uravnoteženu prehranu, redovnu fizičku aktivnost, izbjegavanje pušenja i upravljanje stresom, može pomoći u kontroli astme.
• Prirodni dodaci: Neki ljudi koriste prirodne dodatke poput omega-3 masnih kiselina, vitamina C ili magnezija kao podršku za ublažavanje simptoma astme, ali važno je razgovarati s ljekarom prije uzimanja bilo kakvih dodataka.

Konzervativno liječenje (medicinsko)

• Inhalatori: Inhalatori su najčešće korištena terapija za astmu. Oni isporučuju lijekove u disajne putove kako bi olakšali simptome i smanjili upalu.
• Steroidi: U slučaju težih simptoma, kortikosteroidi se mogu propisati kako bi se kontrolisala upala i smanjili simptomi astme.
• Bronhodilatatori: Ovi lijekovi šire bronhije i olakšavaju disanje. Mogu biti kratkodjelujući (za ublažavanje akutnih napada) ili dugodjelujući (za održavanje simptoma).