Encefalitis je ozbiljno medicinsko stanje koje se odnosi na upalu mozga ili upalu moždanih stanica, preciznije. Uzrokovan različitim infektivnim i neinfektivnim uzrocima, encefalitis može imati različite ishode. Ova bolest nije među češćima. Ona može zahvatiti sve dobne skupine, a njezini uzroci, simptomi i tijek mogu varirati ovisno o vrsti encefalitisa.
Infektivni uzroci: Encefalitis se često može javiti kao posljedica virusne infekcije. Virusi poput herpes simpleks virusa (HSV), arbovirusi, gripa i druge respiratorne viruse, kao i virusi koji se prenose krpeljima mogu izazvati encefalitis. Iako rijetko, bakterijske infekcije također mogu uzrokovati encefalitis.
Autoimuni uzroci: Ponekad tijelo može napasti vlastiti mozak zbog autoimunih reakcija, što dovodi do encefalitisa. Autoimuni encefalitis može biti izazvan prisutnošću protutijela koja napadaju strukture mozga. Može rezultirati širokim spektrom neuroloških simptoma, uključujući promjene u mentalnom stanju, motoričke poteškoće, poremećaje govora i drugi neurološki deficiti.
Parazitski uzroci: Rijetko, određeni paraziti mogu uzrokovati encefalitis. Parazitski uzroci encefalitisa obuhvaćaju infekcije koje uzrokuju paraziti poput Toxoplasma gondii, ameba Naegleria fowleri i akantamebe te cestode kao što je Taenia solium. Ovi paraziti mogu ući u mozak i izazvati upalu, što rezultira neurološkim simptomima kao što su glavobolje, grčevi, promjene u mentalnom stanju i druge komplikacije. Infekcije parazitima koje zahvaćaju mozak obično su rijetke, ali se mogu javiti kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom ili kod onih koji su izloženi kontaminiranoj vodi ili tlu.
Encefalitis može izazvati poremećaje kao što su:
Ozbiljnost simptoma encefalitisa može varirati od blagih do teških ovisno o uzročniku, ozbiljnosti infekcije i zahvaćenom dijelu mozga. U nekim slučajevima, encefalitis može dovesti do ozbiljnih neuroloških komplikacija koje zahtijevaju hitnu medicinsku pažnju. Tipični simptomi encefalitisa uključuju:
Povišena temperatura: Groznica je čest simptom encefalitisa. Tijelo podiže temperaturu kako bi se borilo protiv infekcije.
Glavobolja: Intenzivne glavobolje često su prisutne i mogu biti ozbiljne.
Promjene u mentalnom stanju: To mogu biti konfuzija, dezorijentacija, promjene u ponašanju i osobnosti te poteškoće u koncentraciji.
Neurološki simptomi: Uključuju grčeve, tremore, poremećaje koordinacije, gubitak ravnoteže i slabost.
Problemi s govorom i vidom: Osoba može doživjeti teškoće u govoru, zamagljen vid ili druga oštećenja vida.
Mučnina i povraćanje: To mogu biti česti simptomi, posebno u slučajevima ozbiljnijih infekcija.
Osjetljivost na svjetlost: Fotofobija, odnosno osjetljivost na svjetlo, može biti prisutna.
Ubrzan rad srca: Palpitacije i ubrzan puls mogu biti reakcija tijela na infekciju.
Umor i slabost: Ovi simptomi su često prisutni, jer tijelo troši puno energije u borbi protiv infekcije.
Promjene u apetitu: Gubitak apetita ili promjene u prehrambenim navikama mogu biti primjetne.
Dijagnoza encefalitisa obično uključuje medicinsku povijest, neurološke preglede, laboratorijske testove, slikovne pretrage i testiranje likvora (tekućine koja okružuje mozak i leđnu moždinu). Liječenje encefalitisa može uključivati simptomatsku skrb, primjenu antivirusnih lijekova (kada je uzrok virusna infekcija), imunoterapiju ili kortikosteroidne lijekove (u slučajevima autoimunog encefalitisa), te druge postupke prema potrebi.Ono ovisi o uzroku, ozbiljnosti bolesti i simptomima koje osoba ima. Općenito, cilj terapije je suzbijanje infekcije, smanjenje upale mozga i kontroliranje simptoma. Evo pregleda mogućih pristupa liječenju:
Antivirusna terapija: U slučaju encefalitisa uzrokovanog virusima, kao što je herpes simpleks virus (HSV), antivirusni lijekovi poput aciklovira često se koriste kako bi se suzbila infekcija i smanjila replikacija virusa.
Imunomodulatorna terapija: U slučajevima autoimunog encefalitisa, kada imunološki sustav napada vlastiti mozak, mogu se primijeniti imunomodulatori kao što su kortikosteroidi ili intravenski imunoglobulini. Ovi lijekovi pomažu kontrolirati autoimunu reakciju i smanjiti upalu.
Simptomatsko liječenje: Osobe s encefalitisom često imaju različite simptome kao što su glavobolje, grčevi, mučnina i povraćanje. Lijekovi za ublažavanje tih simptoma mogu biti propisani kako bi se poboljšala udobnost pacijenta.
Podrška u liječenju: Osobe s ozbiljnim slučajevima encefalitisa mogu zahtijevati hospitalizaciju, posebno ako su prisutni teži neurološki simptomi. Intravenska tekućina, održavanje ravnoteže elektrolita i kontroliranje razine kisika mogu biti dio terapije.
Rehabilitacija: Nakon akutne faze encefalitisa, faza rehabilitacije može biti važna kako bi se poboljšala funkcionalnost i oporavak pacijenta. Fizioterapija, logopatija i radna terapija mogu pomoći osobi da povrati izgubljene vještine.
Prevencija: U slučajevima encefalitisa uzrokovanih infekcijama koje se mogu spriječiti (poput cijepljenja protiv određenih virusa), preventivne mjere igraju ključnu ulogu.
Liječenje encefalitisa zahtijeva individualni pristup i suradnju između pacijenta, liječnika i medicinskog osoblja. Rani pristup medicinskoj skrbi može značajno utjecati na ishod i brzinu oporavka.
Bolesti nervnog sistema
Encefalitis