Endokarditis je upala unutrašnje obloge srčanih komora i srčanih zalistaka, koja se naziva endokard. To je infektivna bolest koja obično nastaje kada bakterije ili drugi mikroorganizmi uđu u krvotok i zakače se za oštećeno srčano tkivo.
Endokarditis može biti akutni ili subakutni. Akutni endokarditis se brzo razvija i često uzrokuje ozbiljne simptome, dok se subakutni endokarditis razvija sporije i simptomi su blaži.
Ova bolest može uticati na ljude bilo koje dobi, ali je češća kod osoba sa oštećenim srčanim zaliscima, srčanim defektima, prisustvom stranih materijala u tijelu (poput vještačkih srčanih zalizaka ili intravenskih katetera), oslabljenim imunološkim sistemom ili kod onih koji koriste intravenske droge.
Simptomi endokarditisa mogu uključivati:
Dijagnoza endokarditisa može biti izazovna jer simptomi mogu biti nespecifični i slični drugim bolestima.
Dijagnoza se postavlja putem detaljnog fizičkog pregleda, laboratorijskih testova, EKG-a, ehokardiografije i krvnih kultura. Liječenje obično uključuje primjenu intravenoznih antibiotika za suzbijanje infekcije, a u nekim slučajevima može biti potrebna i hirurška intervencija za popravku ili zamjenu oštećenih srčanih zalistaka.
Važno je da se endokarditis dijagnostikuje i liječi što je prije moguće kako bi se spriječile ozbiljne komplikacije poput oštećenja srčanih zalistaka, srčanog zatajenja ili širenja infekcije na druge organe. Redovne posjete kardiologu i pridržavanje preporuka za prevenciju endokarditisa mogu biti korisne za osobe s povećanim rizikom.
Uzroci endokarditisa obično se mogu pripisati bakterijskim, gljivičnim ili rijetko, drugim mikroorganizmima koji ulaze u krvotok i zakače se za oštećeno srčano tkivo. Uzročnici endokarditisa često ulaze u krvotok iz drugih inficiranih područja tijela, kao što su zubi, koža, urinarni trakt ili gastrointestinalni trakt. Evo nekih uobičajenih uzročnika endokarditisa:
Bakterije: Najčešći uzrok endokarditisa su bakterije koje dospiju u krvotok iz inficiranih područja tijela, kao što su usta (npr. nakon stomatoloških zahvata), koža (posjekotine, rane), urinarni trakt (infekcije bubrega) ili gastrointestinalni trakt (crijevne infekcije). Bakterije mogu putovati krvotokom i zakačiti se za oštećene srčane zalistke ili srčane komore, izazivajući infekciju.
Gljivice: Rijetko, endokarditis može biti uzrokovan gljivicama, posebno kod osoba s oslabljenim imunološkim sistemom ili onih koji su već bili izloženi antibioticima koji mogu smanjiti prirodne odbrane organizma.
Drugi mikroorganizmi: Iako su bakterije i gljivice najčešći uzročnici, vrlo rijetko endokarditis može biti uzrokovan drugim mikroorganizmima poput virusa.
Intravenske droge: Osobe koje koriste intravenske droge, kao što su heroin ili kokain, imaju veći rizik od razvoja infektivnog endokarditisa jer kroz injekcije mogu unijeti mikroorganizme direktno u krvotok.
Osim ovih uzročnika, postoje i faktori rizika koji povećavaju vjerovatnoću razvoja endokarditisa, kao što su prisustvo srčanih defekata, vještačkih srčanih zalizaka, proteza, intravenskih katetera i drugih stranih materijala u telu. Takođe, osobe s oštećenim srčanim zalistcima, koje nisu propisno tretirane antibioticima prije dentalnih ili invazivnih medicinskih procedura, takođe imaju povećan rizik za razvoj endokarditisa.
Liječenje endokarditisa obično uključuje primjenu antibiotika kako bi se suzbila infekcija i spriječile komplikacije. Takođe, u nekim slučajevima može biti potrebna i hirurška intervencija za popravku ili zamjenu oštećenih srčanih zalistaka.
Evo detaljnijih informacija o liječenju endokarditisa:
Antibiotici: Liječenje antibioticima je ključno za borbu protiv infekcije. Antibiotici se obično primjenjuju intravenozno (putem infuzije) kako bi osigurali adekvatnu koncentraciju lijeka u krvi. Važno je da antibiotici budu propisani na osnovu testova i krvnih kultura kako bi se identifikovali uzročnici infekcije i odabrali odgovarajući antibiotici. Liječenje antibioticima može trajati nekoliko nedelja.
Hirurška intervencija: U nekim slučajevima, endokarditis može uzrokovati ozbiljne oštećenja srčanih zalistaka. Ako je zalistak jako oštećen ili neispravan, može biti potrebna hirurška intervencija za popravku ili zamjenu zaliska. Ova procedura se naziva valvuloplastika ili valvulotomija (popravka zaliska) ili zamjena srčanog zaliska.
Kontrola simptoma: Liječenje takođe može uključivati kontrolu simptoma, poput smanjenja temperature i ublažavanja boli.
Praćenje i prevencija: Osobe koje su imale endokarditis obično moraju redovno pratiti svog kardiologa kako bi se osiguralo da se infekcija ne ponavlja. Takođe, pacijentima sa povećanim rizikom od endokarditisa, kao što su osobe sa srčanim defektima, preporučuje se profilaktičko primanje antibiotika pre određenih medicinskih i stomatoloških procedura kako bi se smanjio rizik od infekcije.
Liječenje endokarditisa je individualizovano za svakog pacijenta i zavisi od ozbiljnosti infekcije, uzročnika, stanja srca i drugih faktora. Važno je da se endokarditis dijagnostikuje i liječi što je ranije moguće kako bi se spriječile ozbiljne komplikacije i očuvao zdrav kardiovaskularni sistem. Pacijenti trebaju pratiti upute svog kardiologa i redovno se javljati na kontrolne preglede kako bi osigurali uspješno liječenje i oporavak.
Bolesti kardiovaskularnog sistema
Endokarditis