Hipertireoza: uzroci, simptomi i liječenje

Štitna žlijezda je mala, leptirasto oblikovana žlijezda smještena u prednjem dijelu vrata. Iako je mala, ima ključnu ulogu u regulaciji brojnih telesnih funkcija, uključujući metabolizam, rast i razvoj, raspoloženje, tjelesnu temperaturu i funkcije srca.

Hipertireoza je stanje koje nastaje kada štitna žlijezda proizvodi previše hormona štitnjače (tiroksina - T4 i trijodtironina - T3) i dovodi do povećanja njihovog nivoa u krvi. Ovo stanje takođe može biti poznato kao tireotoksikoza. Hipertireoza se češće javlja kod žena nego kod muškaraca, a često se dijagnostikuje u reproduktivnoj dobi.

Tačan broj ljudi koji boluju od hipertireoze u svijetu nije lako odrediti, jer se statistike mogu razlikovati u zavisnosti od regiona, populacije i metoda prikupljanja podataka. Međutim, hipertireoza, posebno u obliku Gravesove bolesti, spada među najčešće endokrine poremećaje. Prema nekim procjenama, hipertireoza se javlja kod oko 1 do 2% odrasle populacije. U zavisnosti od regiona i etničke pripadnosti, učestalost može varirati. Na primjer, u razvijenim zemljama s boljom pristupom zdravstvenoj zaštiti i ranijim otkrivanjem, stopa može biti veća.

Uzroci hipertireoze

Uobičajeni uzrok hipertireoze je Gravesova bolest, autoimuna bolest u kojoj imunološki sistem greškom napada štitnu žlijezdu, stimulišući je da proizvodi više hormona štitnjače nego što je potrebno. Osim Gravesove bolesti, drugi mogući uzroci hipertireoze uključuju:

• Plummerova bolest ili toksični adenom - pojava benignog tumora u štitnoj žlijezdi koji nekontrolisano proizvodi hormone štitnjače.

• Tiroiditis - upala štitne žlijezde može dovesti do oslobađanja velike količine hormona štitnjače iz oštećenih stanica.

• Prekomjerna upotreba hormonske terapije - nepravilno doziranje lijekova koji sadrže hormone štitnjače može dovesti do prekomjerne stimulacije žlijezde.

Simptomi hipertireoze

Simptomi hipertireoze mogu varirati od osobe do osobe, a neki od najčešćih simptoma uključuju:

• Povećana brzina srca (tahikardija)
• Tremor (drhtanje ruku)
• Povećano znojenje
• Gubitak težine, uprkos povećanom apetitu
• Nervoza, anksioznost i promjene raspoloženja
• Nesanica
• Umor i iscrpljenost
• Povećana osjetljivost na toplotu
• Promjene u vidu, poput izbočenih očiju ili nelagodnosti pri gledanju

Kod težih slučajeva hipertireoze, pacijenti mogu imati neurološke simptome, kao što su tremor (drhtanje ruku) i nervoza.

Aritmija srca i štitnjača

Aritmija srca i problemi sa štitnom žlijezdom mogu biti međusobno povezani. Hormoni štitnjače, posebno tiroksin (T4) i trijodtironin (T3), imaju važnu ulogu u regulaciji srčanog ritma i funkcije srca. Kada štitna žlijezda nije u ravnoteži i proizvodi previše ili premalo hormona, to može uticati na srce i dovesti do pojave aritmija.

U slučaju hipertireoze, kada štitna žlijezda proizvodi previše hormona štitnjače, to može ubrzati srčani ritam i dovesti do tahikardije. Povećanje nivoa hormona štitnjače može povećati aktivnost simpatičkog nervnog sistema, koji stimuliše srce da kuca brže. Ovo može dovesti do pojave različitih aritmija, uključujući atrijalnu fibrilaciju (AF) - nepravilan i brz rad pretkomora srca.

Važno je napomenuti da neki ljudi sa hipertireozom mogu imati paradoksalne reakcije, pa ponekad mogu iskusiti i bradikardiju umesto očekivane tahikardije. To zavisi od individualnih faktora i mogućih pridruženih uslova.

Aritmije koje nastaju zbog problema sa štitnom žlijezdom često mogu biti reverzibilne kada se hormonski disbalans reguliše i postigne ravnoteža u radu štitnjače.

Dijagnoza i liječenje (terapija) hipertireoze

Pacijenti s hipertireozom obično imaju nisku koncentraciju hormona koji stimulišu štitnu žlijezdu (TSH) u krvi, dok su nivoi T4 i T3 povišeni.

Dijagnoza hipertireoze obično se postavlja na osnovu kliničke slike, analize krvi za mjerenje nivoa hormona štitnjače i drugih relevantnih markera, kao i dodatnih testova, poput scintigrafije štitne žlijezde.

Liječenje hipertireoze zavisi od uzroka i ozbiljnosti stanja. Terapije uključuje lijekove koji blokiraju proizvodnju hormona štitnjače, tretman radioaktivnim jodom za uništenje dijela prekomjerno aktivne štitne žlijezde ili hirurško uklanjanje dijela ili cijele štitne žlijezde.

Prirodna terapija za hipertireozu može biti korisna kao dopuna standardnom medicinskom tretmanu ili u situacijama kada je hipertireoza blaga ili pod kontrolom. Međutim, važno je naglasiti da se prirodni tretmani ne bi trebali koristiti kao zamjena za propisanu terapiju koju preporučuje ljekar.

Hrana bogata određenim nutrijentima može pomoći u smanjenju simptoma hipertireoze. Na primjer, hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, kao što su riba i laneno sjeme, može pomoći u smanjenju upala. Jod je važan nutrijent za štitnu žlijezdu, ali kod hipertireoze treba izbjegavati prevelike količine joda, pa je važno konsultovati se s ljekarom o prehrambenim preporukama.

Probiotici i fermentirani proizvodi, poput jogurta ili kiselog kupusa, mogu podržati zdravlje crijeva. Postoji veza između zdravlja crijeva i autoimunih bolesti, pa održavanje zdravog crijevnog mikrobioma može biti korisno za pacijente s hipertireozom.

Redovno umjereno vježbanje može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju cjelokupnog zdravlja. Međutim, kod hipertireoze, važno je izbjegavati prekomjerno naprezanje i preopterećenje tijela.

Važno je naglasiti da je hipertireoza ozbiljno stanje koje zahtijeva nadzor i liječenje od strane kvalifikovanog ljekara kako bi se postigla adekvatna kontrola hormonskog nivoa i spriječile komplikacije.