Leukemija: simptomi, uzroci i liječenje

Leukemija je rak krvnih ćelija (stanica). Postoji nekoliko kategorija krvnih stanica , uključujući crvene krvne stanice (RBC), bijele krvne stanice (WBC) i trombocite. Leukemija se odnosi na rak bijelih krvnih stanica, odnosno, leukocita. One su vitalni dio imunološkog sistema i štite vaše tijelo od invazije raznih patogena, bakterija, virusa, gljivica, abnormalnih stanica, stranih tvari itd.

Kod oboljelih od leukemije bijele krvne stanice ne funkcionišu normalno. Mogu se prebrzo dijeliti i na kraju istisnuti normalne stanice.

Leukociti se uglavnom proizvode u koštanoj srži, ali određene vrste takođe se stvaraju u limfnim čvorovima, slezeni i timusu. Kada se formiraju, leukociti putuju kroz krvotok i limfne žile kako bi se borile protiv infekcija u tkivima tijela.

Leukemija je složena bolest koja može utjicati na različite vrste bijelih krvnih stanica i različite podtipove bolesti. Dijagnoza se obično postavlja na temelju analize krvi i koštane srži, kao i genetskih testova. Liječenje leukemije ovisi o vrsti i stadiju bolesti, ali može uključivati hemoterapiju, radioterapiju, ciljanu terapiju ili transplantaciju koštane srži.

Tretman leukemije se individualno prilagođava svakom pacijentu i može uključivati tim medicinskih stručnjaka s različitih područja. Rana dijagnoza je od velikog značaja, kao i za većinu drugih oboljenja.

Simptomi leukemije

Ima više simptoma koji mogu ukazivati na leukemiju, što ne znači nužno da jeste leukemija u pitanju, jer mnogi od njih se mogu pojaviti i kod drugih zdravstvenih stanja. Zato ako imate sumnju na leukemiju, posjetite doktora i uradite testove da biste bili sigurni. Evo liste nekih uobičajenih simptoma leukemije:

• Povećan umor i slabost - Osobe s leukemijom često osjećaju produženi umor i slabost bez očiglednog razloga. To može biti rezultat anemije (smanjenje broja crvenih krvnih stanica) ili zbog značajnog opterećenja tijela bolešću.
• Česte infekcije - Leukemija može smanjiti sposobnost imunološkog sistema da se bori protiv infekcija. Stoga su pacijenti s leukemijom skloniji čestim infekcijama, poput upale pluća, kožnih infekcija i urinarnih infekcija.
• Neobjašnjiva groznica - Leukemija može uzrokovati neobjašnjivu groznicu koja traje duže vrijeme. To je rezultat abnormalnosti u proizvodnji bijelih krvnih stanica koje su ključne za borbu protiv infekcija.
• Neobjašnjiv gubitak težine - Mnogi pacijenti s leukemijom primjećuju gubitak težine, iako nemaju promjene u prehrani ili fizičkoj aktivnosti. To je često posljedica smanjenog apetita i promjena koje se događaju zbog bolesti.
• Produžena krvarenja i modrice - Leukemija može uticati na zgrušavanje krvi, što može rezultirati povećanoj sklonosti krvarenju i modricama. Pacijenti mogu primijetiti produženo krvarenje nakon posjekotine ili neprestano pojavljivanje modrica na tijelu.
• Povećana osjetljivost limfnih čvorova - Leukemija može uzrokovati uvećanje limfnih čvorova u dijelovima tijela poput vrata, pazuha ili prepona. Ovi povećani limfni čvorovi mogu i ne moraju biti bolni na dodir.
• Bol u kostima i zglobovima - Pacijenti s leukemijom mogu osjećati bol i nelagodu u kostima i zglobovima što je posljedica abnormalne proizvodnje krvnih stanica u koštanoj srži ili prisutnosti leukemičnih stanica u kostima.
• Uvećana jetra ili slezena - U nekim slučajevima, jetra ili slezena mogu biti uvećane, što može uzrokovati nelagodu ili bol u stomaku.

Uzroci leukemije

Uzroci leukemije nisu u potpunosti jasni, ali se vjeruje da kombinacija genetskih i okolišnih faktora igra ulogu u razvoju ove bolesti. Neki od mogućih uzroka leukemije uključuju:

• Genetske predispozicije: Postoje određene genetske promjene koje mogu povećati rizik od razvoja leukemije. Neki ljudi mogu naslijediti određene genetske mutacije koje povećavaju osjetljivost na razvoj bolesti.
• Izloženost zračenju: Izlaganje visokim razinama ionizirajućeg zračenja može povećati rizik od razvoja leukemije. To uključuje izloženost radioterapiji ili nesrećama s nuklearnom energijom. Izloženost kemikalijama: Izlaganje određenim kemikalijama, kao što su benzen i neki kemoterapijski agensi, može povećati rizik od razvoja leukemije. To može biti posebno relevantno za ljude koji rade u industriji ili imaju profesionalnu izloženost tim tvarima.
• Nasljedne bolesti: Određene nasljedne bolesti, poput Downovog sindroma i Li-Fraumeni sindroma, mogu biti povezane s povećanim rizikom od razvoja leukemije.
• Imunološki sustav: Osobe s poremećajima imunološkog sustava, kao što su autoimune bolesti ili oslabljeni imunološki sustav, mogu biti podložnije razvoju leukemije.

Važno je napomenuti da iako ti faktori mogu povećati rizik od razvoja leukemije, većina ljudi s tim faktorima nikada ne razvije bolest. Leukemija je složena bolest i istraživanja su i dalje u tijeku kako bi se bolje razumjeli njeni uzroci i razvili novi tretmani.

Liječenje leukemije

Liječenje i izbor tretmana ovisi o faktorima poput vrste leukemije, njenog stadija, dobi pacijenta i općem zdravstvenom stanju te drugim individualnim čimbenicima.

Napredak u ciljanim terapijama i imunoterapijama pokazao je obećavajuće rezultate u posljednjih nekoliko godina, nudeći preciznije i učinkovitije opcije liječenja s manje nuspojava u usporedbi s tradicionalnom kemoterapijom. Za razliku od kemoterapije koja neizravno cilja sve brzo-dijeleće stanice, uključujući i zdrave, imunoterapija cilja specifične molekule prisutne na površini kancerogenih stanica, što minimizira štetu na zdravim tkivima i smanjuje nuspojave. Osim toga, imunoterapija može potaknuti dugotrajni imunološki odgovor, što može dovesti do trajnijeg uništavanja kancerogenih stanica i potencijalno dugoročnijih rezultata liječenja.

Osim toga, klinička ispitivanja neprekidno istražuju nove tretmane kako bi se poboljšali rezultati za pacijente oboljele od leukemije.

1. Kemoterapija: To je glavna terapija za leukemiju. Koristi lijekove za ubijanje leukemijskih stanica ili zaustavljanje njihovog dijeljenja.
2. Ciljana terapija: Ovi lijekovi ciljaju specifične abnormalnosti prisutne unutar stanica raka. Primjerice, inhibitori tirozin kinaze koriste se za kroničnu mijeloičnu leukemiju (KML).
3. Imunoterapija: Ovo pojačava imunološki sustav tijela kako bi se borio protiv raka. Primjeri uključuju monoklonska antitijela i terapiju CAR T-stanicama.
4. Transplantacija matičnih stanica: Ova procedura zamjenjuje bolesnu koštanu srž zdravim matičnim stanicama. Često se koristi za agresivne leukemije ili kada početni tretmani ne uspiju.
5. Radioterapija: Koristi visokoenergetske zrake za ubijanje stanica raka ili zaustavljanje njihovog rasta. Poznata je i pod nazivom zračenje.
6. Kirurgija: Rijetko se koristi u liječenju leukemije, ali može biti potrebna u nekim slučajevima, poput uklanjanja povećane slezene.

Šanse za izlječenje kod leukemije ovise o tipu leukemije, njezinom stadiju i drugim faktorima poput pacijentove dobi i općeg zdravstvenog stanja. Tradicionalne terapije poput kemoterapije imaju visok uspjeh u mnogim slučajevima, ali mogu uzrokovati nuspojave. Usporedno, imunoterapija nudi obećavajuće rezultate, ciljajući specifične abnormalnosti u stanicama raka i potičući imunološki sustav na borbu protiv bolesti. Za neke pacijente, osobito one s agresivnijim oblicima leukemije, transplantacija matičnih stanica može biti potrebna. Suvremena istraživanja i razvoj novih terapija stalno poboljšavaju izglede za izlječenje i kvalitetu života pacijenata oboljelih od leukemije.

Općenito, stopa preživljavanja i izlječenja znatno je porasla zahvaljujući napretku u medicinskoj tehnologiji i terapijama. Na primjer, za akutnu limfoblastičnu leukemiju (ALL) kod djece, stopa preživljavanja može doseći između 85% do 90% s modernim tretmanima. Međutim, za druge oblike leukemije ili kod odraslih, stopa preživljavanja može biti niža. Svjetska zdravstvena organizacija često objavljuje ažurirane podatke o stopama preživljavanja za različite vrste leukemije na temelju najnovijih istraživanja i podataka.