Periferna arterijska bolest: simptomi, uzroci i liječenje

Periferna arterijska bolest je medicinski termin koji se odnosi na suženje ili blokadu arterija koje opskrbljuju periferne dijelove tijela, osim srca i mozga. To može uključivati arterije u nogama, rukama, trbuhu ili bubrezima. Suženje arterija uzrokovano je nakupljanjem masnih naslaga (plakova) na unutarašnjim zidovima arterija, što ograničava protok krvi i smanjuje dotok kiseonika i hranjivih materija do tkiva koja arterije snabdjevaju.

Periferna arterijska bolest često ostaje neprepoznata ili se pogrešno dijagnostikuje jer simptomi mogu biti slični drugim zdravstvenim stanjima, kao što su umor ili starenje.

Pušenje je jedan od najvećih faktora rizika za razvoj periferne arterijske bolesti. Prestanak pušenja može značajno smanjiti rizik od daljnjeg napredovanja bolesti.

Osobe s perifernom arterijskom bolešću takođe mogu biti pod povećanim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara i drugih vaskularnih komplikacija.

Simptomi periferne arterijske bolesti

Neki od simptoma periferne arterijske bolesti:

• Bol u nogama pri hodanju (intermitentna klaudikacija)
• Slab protok krvi
• Hladnoća u rukama ili nogama
• Trnjenje ili utrnulost u rukama ili nogama
• Slabost u mišićima ruku ili nogu
• Bol u mišićima tokom odmora
• Loše zacjeljivanje rana na rukama ili nogama
• Promjene boje kože na rukama ili nogama
• Seksualne disfunkcije

Uzroci periferne arterijske bolesti

Neki od uzroka periferne arterijske bolesti

• Ateroskleroza (nakupljanje masnih naslaga na arterijama)
• Pušenje
• Visok krvni pritisak
• Dijabetes
• Povišeni nivoi holesterola
• Nasljedni faktori
• Prekomjerna tjelesna težina i nezdrava ishrana
• Neaktivnost i nedostatak fizičke aktivnosti
• Starenje

Liječenje periferne arterijske bolesti

• Promjene životnog stila: Prestanak pušenja, usvajanje zdrave ishrane, redovna fizička aktivnost, kontrola stresa i tjelesne težine.
• Lijekovi: Lijekovi za razrjeđivanje krvi, statini za snižavanje holesterola, antihipertenzivi za kontrolu krvnog pritiska, antikoagulanti za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka.
• Endovaskularni postupci: Angioplastika (proširenje suženih arterija) i stentiranje (postavljanje metalne mrežice unutar arterija) mogu poboljšati protok krvi.
• Bajpas operacija: U težim slučajevima sa ozbiljnom blokadom arterija, može biti potrebna operacija zaobilaska suženog ili blokiranog dela arterije.
• Fizikalna terapija i rehabilitacija: Vježbe i terapija mogu pomoći poboljšanju cirkulacije, snazi mišića i smanjenju simptoma.
• Hiperbarična kiseonična terapija: Ova terapija podrazumijeva izlaganje pacijenta visokim koncentracijama kiseonika pod povišenim pritiskom radi poboljšanja cirkulacije i podsticanja zarastanja rana.
• Amputacija: U naprednim slučajevima kada nema drugih opcija, može biti neophodna amputacija zahvaćenog dijela uda radi sprječavanja komplikacija.

Specifični načini liječenja razlikuju se od slučaja do slučaja, pa je važno da medicinski tim individualno procjeni svakog pacijenta i preporuči odgovarajući pristup liječenju.