Plućna embolija: Simptomi, uzroci, liječenje

Plućna embolija je ozbiljno stanje koje nastaje kada krvni ugrušak (embolus) blokira krvne žile u plućima. Ugrušak obično potiče iz dubokih vena nogu, što se naziva duboka venska tromboza (DVT). Krvni ugrušci putuju kroz krvotok do pluća, gdje mogu začepiti arterije i ometati normalan protok krvi, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija.

Nastanak plućne embolije povezan je s trombozom, gdje se krvni ugrušak formira u venama, obično u donjim ekstremitetima. Krvni ugrušak može se odvojiti od svog mjesta nastanka i putovati kroz krvotok do pluća. Ovdje blokira arterije, smanjujući snabdjevenost kisikom u tijelu.

Plućna embolija može biti ozbiljna i opasna po život, posebno ako se ne prepozna i liječi pravovremeno.

Učestalost plućne embolije može varirati ovisno o faktorima rizika populacije, kao što su duboka venska tromboza, operacije, dugotrajna imobilizacija, trudnoća, pušenje i određene zdravstvene bolesti. Smatra se da je plućna embolija relativno česta komplikacija, posebno u populaciji s visokim rizikom.

Plućna embolija može biti izazvana različitim uzrocima, uključujući dugotrajna putovanja aviono, autom, i drugim prevozom, poznata kao "sindrom duboke venske tromboze putnika" (“economy class syndrome”). Dugotrajno sjedenje usporava protok krvi u venama, povećavajući rizik od stvaranja krvnih ugrušaka. To se posebno odnosi na duža putovanja bez mogućnosti kretanja. Zato stručnjaci preporučuju često “uzimanje pauza” prilikom putovanja automobilom, ili povremeno kretanje po avionu prilikom dugih letova, te uopšteno izbjegavanje dugotrajnog sjedenja bez pauze kako bi se smanjio rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i plućne embolije.

Simptomi plućne embolije

Simptomi plućne embolije mogu varirati ovisno o ozbiljnosti stanja i veličini krvnog ugruška. U nekim slučajevima, simptomi mogu biti blagi i neprimjetni, dok u drugima mogu biti iznenadni i akutni. Evo nekoliko čestih simptoma plućne embolije:

• Otežano disanje (dispneja): Osjećaj težine u prsima, kratkoća daha i nemogućnost normalnog disanja. Disanje može biti brzo i plitko.

• Bol u prsima: Bol u prsima može biti oštar, prodoran i pogoršava se pri dubokom udahu, kašljanju ili fizičkoj aktivnosti.

• Ubrazan puls: Puls postaje brži nego što je uobičajeno.

• Kašalj: Moguć je kašalj, ponekad s tragovima krvi u ispljuvku.

• Vrtoglavica i nesvjestica: Osjećaj vrtoglavice ili gubitka svijesti može biti prisutan, posebno u težim slučajevima.

• Plavičasta koža (cijanoza): Koža može poprimiti plavičastu boju zbog smanjenog protoka kisika u krvi.

Simptomi plućne embolije mogu nalikovati drugim stanjima poput srčanog udara, pneumonije ili anksioznosti. Ako osjetite ove simptome ili imate sumnje na plućnu emboliju, odmah potražite medicinsku pomoć jer je ovo stanje hitno i zahtijeva brzu dijagnozu i liječenje.

Uzroci plućne embolije

Uzrok plućne embolije obično je prisustvo krvnog ugruška (tromba) koji se formira u dubokim venama, najčešće u nogama. Ovaj tromb može se odvojiti od svog mjesta nastanka i putovati krvotokom do pluća, gdje može blokirati arterije i izazvati plućnu emboliju.

Duboka venska tromboza može se razviti iz raznih razloga, a neki od čestih faktora rizika uključuju:

• Imobilizacija (nepokretljivost): Dugotrajno sjedenje ili ležanje može usporiti protok krvi u venama i povećati rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.

• Hirurški zahvati: Nakon operacija, pacijenti često imaju povećan rizik od razvoja DVT-a zbog smanjene aktivnosti i prisustva katetera.

• Trudnoća: Tokom trudnoće povećava se količina cirkulirajuće krvi, što može povećati rizik od krvnih ugrušaka.

• Pušenje: Pušenje oštećuje stijenke krvnih žila i povećava sklonost stvaranju ugrušaka.

• Prekomjerna težina: Pretilost može povećati pritisak na vene, što može potaknuti stvaranje krvnih ugrušaka.

• Povreda ili fraktura: Povreda može oštetiti krvne žile i potaknuti stvaranje ugrušaka.

• Povećan rizik kod nekih bolesti: Određene bolesti poput malignih tumora, srčanih bolesti, upalnih stanja i nasljednih poremećaja sklonosti trombozi mogu povećati rizik od DVT-a i plućne embolije.

Važno je napomenuti da ne dovode svi krvni ugrušci koji nastaju u venama do plućne embolije. Međutim, kada se plućna embolija dogodi, to je hitno stanje koje zahtijeva brzo djelovanje i medicinsku intervenciju. Rana dijagnoza i liječenje mogu znatno poboljšati ishod i smanjiti rizik od komplikacija.