Srčana insuficijencija je stanje u kojem srce nije u mogućnosti da pumpa dovoljno krvi kako bi zadovoljilo potrebe organizma. Može se javiti kao rezultat oštećenja srčanog mišića ili drugih faktora koji ometaju normalno funkcionisanje srca. Ovo stanje može biti akutno ili hronično.
Srčana insuficijencija se smatra stanjem ili bolešću, a ne samo simptomom. To je kompleksno stanje u kojem srce ne može adekvatno obavljati svoju funkciju pumpanja krvi. Međutim, srčana insuficijencija može biti i simptom drugih srčanih bolesti kao što su koronarna bolest srca, hipertenzija ili srčani udar.
Može se javiti kod ljudi svih uzrasnih grupa, ali je češća kod starijih
osoba. Ovo stanje može biti uzrokovano različitim faktorima kao što su srčane bolesti, hipertenzija, dijabetes, prethodni srčani udar ili nasljedni faktori. Simptomi srčane insuficijencije mogu se značajno razlikovati kod pojedinaca, što može otežati dijagnozu.
Simptomi srčane insuficijencije
Neki od simptoma srčane insuficijencije
- Dispneja (otežano disanje), posebno pri fizičkom naporu ili ležanju
- Umor i slabost
- Oticanje nogu, gležnjeva ili trbuha (edem)
- Povećana brzina otkucaja srca (tahikardija)
- Cijanoza (plavljenje) usana ili noktiju
- Kašalj, posebno noću
- Gubitak apetita i gubitak tjelesne težine
- Vrtoglavica i osjećaj nesvjestice
Uzroci srčane insuficijencije
Neki od uzroka srčane insuficijencije:
- Koronarna bolest srca, koja je najčešći uzrok srčane insuficijencije
- Hipertenzija (visok krvni pritisak)
- Srčani udar
- Kardiomiopatija (bolest srčanog mišića)
- Srčane mane
- Hronične plućne bolesti
- Dijabetes
- Nasljedni faktori
- Određeni lijekovi i supstance
Liječenje srčane insuficijencije
Liječenje srčane insuficijencije može uključivati kombinaciju različitih pristupa i zavisi od ozbiljnosti stanja. Neke uobičajene metode liječenja uključuju:
- Lijekovi:
- ACE inhibitori: Smanjuju krvni pritisak, smanjuju opterećenje srca i poboljšavaju funkciju srca.
- Beta blokatori: Usporavaju srčani ritam, smanjuju opterećenje srca i poboljšavaju funkciju srca.
- Diuretici: Potiču izlučivanje viška tekućine iz tijela i smanjuju oticanje.
- Digitalis: Poboljšava kontraktilnost srčanog mišića.
- Antikoagulanti: Smanjuju rizik od nastanka krvnih ugrušaka.
- Promjene u načinu života:
- Zdrava ishrana: Ograničavanje unosa soli, masti i šećera, uz povećan unos voća, povrća i integralnih žitarica.
- Redovna fizička aktivnost: Umjerena vežbanja pod nadzorom kardiologa.
- Prestanak pušenja: Pušenje ima štetan učinak na srce i krvne žile.
- Kontrola stresa: Tehnike opuštanja, meditacija i psihološka podrška mogu
pomoći u smanjenju stresa.
- Medicinski postupci i uređaji:
- Ugradnja srčanog pejsmejkera: Pomaže u održavanju normalnog srčanog ritma.
- Ugradnja defibrilatora: Pruža električne šokove u slučaju opasnih poremećaja srčanog ritma.
- Hirurški postupci: Na primjer, premosnica koronarnih arterija ili
transplantacija srca, u slučajevima teže srčane insuficijencije.
- Srčana rehabilitacija:
- Programi nadzirane fizičke aktivnosti, edukacija o bolesti, prilagođavanje
životnog stila i podrška u kontroli srčane insuficijencije.
Važno je da svaki pacijent sa srčanom insuficijencijom ima individualizovan pristup lječenju, koji će se prilagoditi njihovim specifičnim potrebama i stanju srca. Samo kvalifikovani kardiolog može pružiti odgovarajuće savjete i plan lečenja.