Ventrikularna fibrilacija je vrsta ozbiljnog srčanog poremećaja koji se odlikuje nepravilnim i brzim električnim aktivnostima u srcu, tačnije u komorama srca - ventrikulima. Umjesto ritmičkih kontrakcija srčanih mišića koje pumpaju krv u tijelo, ventrikularna fibrilacija uzrokuje haotične i nekoordinisane trzaje srca, što dovodi do prestanka normalnog srčanog rada.
Ovo stanje je izuzetno opasno i može dovesti do srčanog zastoja i iznenadne srčane smrti ako se hitno ne tretira. Ventrikularna fibrilacija je najčešći uzrok iznenadne srčane smrti kod osoba koje nemaju poznate srčane probleme.
Hitna medicinska pomoć je od vitalnog značaja za osobe koje dožive ventrikularnu fibrilaciju. Liječenje se obično sprovodi defibrilacijom, postupkom u kojem se primenjuju električni šokovi kako bi se srčani ritam vratio u normalu. Pored toga, liječenje uključuje i druge medicinske intervencije i terapije koje će se primjeniti u bolnici kako bi se osiguralo stabilno srčano stanje. U nekim slučajevima, kod osoba koje su sklonije ventrikularnoj fibrilaciji, mogu se preporučiti implantacija uređaja poput implantabilnih defibrilatora kako bi se pratilo srčano stanje i automatski intervenisalo u slučaju srčanih aritmija.
Simptomi ventrikularne fibrilacije mogu uključivati:
Gubitak svijesti (nesvjestica): Osoba može iznenada izgubiti svijest bez ikakvog prethodnog upozorenja.
Nedostatak pulsa: Ventrikularna fibrilacija može dovesti do potpunog prestanka rada srca i nedostatka pulsa.
Gubitak disanja: Osoba može prestati normalno disati zbog prestanka rada srca.
Konvulzije: U nekim slučajevima, osoba može doživjeti konvulzije kao reakciju na nedostatak kisieonika u mozgu.
Važno je napomenuti da ventrikularna fibrilacija može biti brza i dramatična, pa osoba može doživjeti ove simptome veoma naglo, što zahtjeva brzu reakciju i hitnu medicinsku intervenciju. Ako primjetite neke od ovih simptoma kod sebe ili kod nekog drugog, odmah pozovite hitnu pomoć i započnite s osnovnim postupcima oživljavanja ukoliko ste obučeni za to. Hitna medicinska pomoć i defibrilacija su ključni za spašavanje života osobe koja doživljava ventrikularnu fibrilaciju.
Ventrikularna fibrilacija je izuzetno ozbiljno stanje koje može biti izazvano različitim uzrocima. Evo nekih od najčešćih uzroka ventrikularne fibrilacije:
Koronarna bolest srca: Ovo je najčešći uzrok ventrikularne fibrilacije. Blokada ili suženje koronarnih arterija koje snabdjevaju srčani mišić krvlju može dovesti do srčanog zastoja i ventrikularne fibrilacije.
Srčani infarkt: Ako srčani mišić ne dobije dovoljno kiseonika zbog potpunog začepljenja koronarnih arterija tokom srčanog infarkta, to može dovesti do ventrikularne fibrilacije.
Električni poremećaji srca: Problemi u električnom provođenju signala u srcu mogu izazvati nekoordinirane i haotične kontrakcije srčanih komora.
Elektrolitni disbalans: Neravnoteža elektrolita u tijelu, poput niskog nivoa kalijuma, može uticati na električne signale srca i dovesti do ventrikularne fibrilacije.
Kardiomiopatija: Ovo je stanje koje dovodi do oslabljenog srčanog mišića, što povećava rizik od srčanog zastoja i fibrilacije.
Aritmije: Različite vrste srčanih aritmija, uključujući tahikardiju (brz srčani ritam) i bradikardiju (spor srčani ritam), mogu dovesti do ventrikularne fibrilacije.
Ozljede srca: Fizičke traume ili povrede srca, kao što su nesreće automobila ili udarci u prsa, mogu izazvati ventrikularnu fibrilaciju.
Upala srčanog mišića: Upalne bolesti srca, kao što je miokarditis, mogu povećati rizik od nepravilnih srčanih ritmova.
Važno je napomenuti da ovi uzroci mogu varirati od osobe do osobe, i neki ljudi mogu imati više faktora rizika koji doprinose razvoju ventrikularne fibrilacije. Ako imate bilo kakve simptome ili faktore rizika za srčane probleme, važno je potražiti medicinsku pomoć kako biste pravilno procjenili vaše srčano zdravlje i smanjili rizik od ventrikularne fibrilacije.
Cilj liječenja je brzo prekinuti nepravilan srčani ritam i ponovno uspostaviti normalan srčani rad. Evo nekoliko metoda koje se koriste za liječenje ventrikularne fibrilacije:
Defibrilacija: Ovo je najvažniji postupak za prekid ventrikularne fibrilacije. Defibrilacija uključuje primjenu električnog šoka na srce kako bi se resetirao srčani ritam i vratio u normalu. Hitna medicinska pomoć i defibrilacija su od vitalnog značaja kako bi se prekinula ventrikularna fibrilacija što je prije moguće.
Kardiopulmonalna reanimacija (CPR): U situacijama kada nije dostupan defibrilator ili dok se čeka hitna medicinska pomoć, primjenjuje se osnovna kardiopulmonalna reanimacija (CPR) kako bi se održala cirkulacija krvi i kiseonika u tijelu.
Antiaritmici: Nakon prekida ventrikularne fibrilacije, liječnici mogu primijeniti lijekove kao što su amiodaron, lidokain ili drugi antiaritmici kako bi stabilizovali srčani ritam i smanjili rizik od ponovne fibrilacije.
Implantabilni defibrilator (ICD): Osobe koje su sklone ponovnoj ventrikularnoj fibrilaciji ili srčanim aritmijama mogu dobiti implantabilni defibrilator koji automatski prati srčani ritam i interveniše u slučaju nepravilnosti.
Ablacija: Za osobe s čestim i teškim aritmijama, može se primijeniti ablacija srca. Ovo je invazivan postupak koji koristi toplotu ili hladnoću kako bi se uništili određeni dijelovi srčanog tkiva koji izazivaju aritmije.
Važno je napomenuti da liječenje ventrikularne fibrilacije treba sprovoditi u bolnici ili uz nadzor kvalififikovanog medicinskog osoblja. Ako ste svjedok ventrikularne fibrilacije ili mislite da neko doživljava srčani zastoj, hitno pozovite hitnu medicinsku pomoć i pratite uputstva telefonskog operatera dok ne stigne medicinska ekipa. Rani i adekvatni postupci spašavaju živote u slučaju ventrikularne fibrilacije.
Bolesti kardiovaskularnog sistema
Ventrikularna fibrilacija