Vertigo: simptomi, uzroci i liječenje

Termin Vertigo koristimo kako bismo, u najjednostavnijem smislu rečeno, ukazali na poremećaje ravnoteže kod pacijenta.

Centar za ravnotežu, ili vestibularni centar, je dio mozga koji igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže i koordinacije pokreta. Ovaj centar prima informacije iz različitih senzornih sistema kako bi vam omogućio da ostanete stabilni i uspravni. Tri glavna senzorna sistema koji doprinose ravnoteži su:

• Vizualni sistem: Oči prate okolinu i daju informacije o položaju tijela u odnosu na okolinu.

• Proprioceptivni sistem: Ovo su senzori koji se nalaze u mišićima, tetivama i zglobovima i šalju informacije o položaju tijela i pokretima mišića.

• Vestibularni sistem: Ovaj sistem se nalazi u unutrašnjem uhu i odgovoran je za registraciju ubrzanja i promjene položaja glave. Sastoji se od polukružnih kanala i sakularnog i utrikularnog aparata.

Vestibularni centar u mozgu obrađuje informacije iz ovih senzornih sistema kako bi održavao ravnotežu i koordinaciju pokreta. Kada se pojave poremećaji u vestibularnom sistemu ili u mozgu koji ga obrađuje, to može uzrokovati probleme sa ravnotežom, vrtoglavicom i drugim simptomima.

Kad centar za ravnotežu ne obavlja svoju funkciju na uobičajen način, a usljed uzroka o kojima ćemo više pisati ispod, javlja se i gubitak ravnoteže pri hodu i stojanju, što može biti opasno i dovesti do daljnjih povreda pri padu usljed gubitka ravnoteže.

Šta je vertigo

Vertigo je medicinski termin koji se koristi da opiše osjećaj nagle rotacije ili vrtoglavice. To je osjećaj da se vi ili okolina oko vas vrti ili se kreće kada zapravo nije u pokretu. Vertigo može biti simptom različitih medicinskih stanja i poremećaja.

Najčešći uzrok vertiga je problem sa unutrašnjim uhom, gde se nalazi vestibularni sistem koji pomaže kontroli ravnoteže i osjećaja položaja tijela. Bolesti unutrašnjeg uha, kao što su benigni paroksizmalni pozicijski vertigo (BPPV) ili Menijerova bolest, često mogu uzrokovati vertigo.

Drugi mogući uzroci vertiga uključuju upale unutrašnjeg uha, migrene, traume glave, određene lijekove, promjene u krvnom pritisku, anemiju, ili probleme sa središnjim nervnim sistemom.

Važno je napomenuti da vertigo može biti ozbiljan simptom i da je važno potražiti medicinsku pomoć ako se javi, posebno ako je praćen drugim simptomima kao što su gubitak sluha, glavobolja, mučnina ili povraćanje. Ljekar će obaviti pregled i ponekad provesti dodatne testove kako bi utvrdio uzrok vertiga i preporučio odgovarajući tretman.

Simptomi vertiga

S obzirom da je vertigo poremećaj ravnoteže, najčešći simptomi su vezani za vrtoglavicu i nestabilnost pri stojanju ili hodanju. Evo objašnjenja nekoliko ključnih simptoma vertiga:

• Vrtoglavica: Vrtoglavica je osnovni simptom vertiga i karakteriše se osećajem da se vi ili okolina oko vas vrti ili se kreće, čak i kada ste mirni. Ovo može izazvati osećaj nesigurnosti i nestabilnosti i svakako se u tom slučaju ne preporučuje stojanje ili hodanje. Pokušajte ostati mirni u sjedećem ili ležećem položaju, kako ne biste pali i povrijedili se.

• Nistagmus: Nistagmus je nevoljni ritmički pokret očiju koji često prati vertigo. Oči se mogu pomicati brzo naprijed-nazad ili horizontalno, a to je reakcija na poremećaj vestibularnog sistema. Zbog osjećaja da se vaša okolina vrti, oči pokušavaju ispratiti tu sliku. Ljekaru koji to posmatra jasno je da to praćenje slike očima ukazuje na vrtoglavicu.

• Mučnina i povraćanje: Vertigo može izazvati osećaj mučnine i povraćanja, sličan osjećaju kod morske bolesti. Ovi simptomi često prate vrtoglavicu i poprilično su neugodni.

• Gubitak ravnoteže: Osim osjećaja vrtoglavice. Osoba može imati poteškoća sa održavanjem stabilnosti, što može dovesti do padova. Još jednom napominjemo, izbjegavajte uspravan položaj u ovim situacijama i potražite pomoc druge osobe u kretanju, ili sačekajte da se vrtoglavica smiri, kako biste bili stabilni u upsravnom položaju.

• Tinitus: Tinitus je prisutan kod nekih osoba sa vertigom i karakteriše se osjećajem zujanja, pulsiranja ili šuštanja u ušima.

• Gubitak sluha: U nekim slučajevima, vertigo može biti praćen gubitkom sluha, posebno ako je uzrok povezan sa unutrašnjim uhom.

• Anksioznost i strah: Iako ovo samo po sebi nije sam simptom vertiga, iskustvo pokazuje da se kod nekim pacijenata javlja anksioznost i strah, naročito zbog osećaja nesigurnosti, nestabilnosti i nepredvidljivosti simptoma.

Uzroci vertiga

Vertigo može imati različite uzroke, ali kao što smo spomenuli, često je rezultat problema sa vestibularnim sistemom, koji se nalazi u unutrašnjem uhu i igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže i percepciji položaja tijela. Potrebno je utvrditi specifičan uzrok kako bi se adekvatno upravljalo ovim stanjem.Evo nekoliko čestih uzroka vertiga:

• Benigni paroksizmalni pozicijski vertigo (BPPV): Ovo je najčešći uzrok vertiga. BPPV se javlja kada se kristali kalcijuma u unutrašnjem uhu pomjere iz svog normalnog položaja, što izaziva osećaj vrtoglavice pri promjeni položaja glave.

• Menijerova bolest: Ovo je hronični poremećaj unutrašnjeg uha koji uzrokuje ponavljajuće epizode vertiga, gubitak sluha i tinitus. Tačan uzrok Menijerove bolesti nije potpuno razjašnjen, ali se smatra da je povezan sa promjenama u unutrašnjem uhu i tečnostima u njemu.

3. Vestibularni neuritis i labirintitis: Ovi poremećaji su obično uzrokovani virusnim infekcijama unutrašnjeg uha i mogu izazvati naglu vrtoglavicu, mučninu i nistagmus (ritmičko pomijeranje očiju).

4. Trauma glave: Ozbiljne povrede glave, kao što su potres mozga ili ozbiljni udarci u glavu, mogu oštetiti vestibularni sistem i izazvati vertigo.

5. Migrene: Migrene mogu biti praćene vrtoglavicom kao jednim od simptoma. Ova vrsta vrtoglavice često se naziva "vestibularna migrena."

6. Tumori unutrašnjeg uha ili vestibularnog nerva: Benigni ili maligni tumori u unutrašnjem uhu ili vestibularnom nervu mogu pritiskati vestibularni sistem i izazvati vrtoglavicu.

7. Promene u krvnom pritisku: Nagli pad krvnog pritiska, posebno kada osoba brzo ustane iz ležećeg ili sjedećeg položaja, može izazvati privremeni gubitak ravnoteže i vrtoglavicu (ortostatska hipotenzija).

8. Ostali faktori: Alkoholna ili narkotička intoksikacija, određeni lijekovi, infekcije uha, promjene vida ili promjene u percepciji senzornih informacija mogu takođe uzrokovati vertigo.

Liječenje vertiga

Liječenje vertiga ovisi o uzroku i ozbiljnosti simptoma. Ljekar će obaviti detaljnu procjenu kako bi utvrdio uzrok vertiga i preporučio odgovarajući plan liječenja. Evo nekoliko mogućih pristupa liječenju vertiga:

1. Liječenje uzroka: Ako je poznat uzrok vertiga, proces liječenja će podrazumijevati tretiranje osnovnog problema. Na primjer, ako je vertigo uzrokovan benignim paroksizmalnim pozicijskim vertigom (BPPV), postoji niz specifičnih manevara, kao što je Epley manever, koji se mogu koristiti kako bi se vratila ravnoteža kristala u unutrašnjem uhu.

2. Lijekovi: Lijekovi se često koriste za kontrolu simptoma vertiga. Antiemetici se koriste za suzbijanje mučnine i povraćanja koji često prate vertigo. Takođe se mogu koristiti antivertigo lijekovi kao što su meklozin ili benzodiazepini kako bi se smanjila vrtoglavica.

3. Vestibularna rehabilitacija: Vestibularna rehabilitacija je oblik terapije koji uključuje posebne vježbe dizajnirane da poboljšaju funkciju vestibularnog sistema i pomažu pacijentima da bolje kontrolišu svoju ravnotežu. Ovo je posebno korisno za osobe koje pate od hroničnih ili ponavljajućih problema sa ravnotežom.

4. Promjene u načinu života: Ponekad promjene u načinu života i navikama mogu pomoći u upravljanju vertigom. To uključuje izbjegavanje okidača (kao što su određeni vratni pokreti ili specifične namirnice kod nekih ljudi sa migrenom), kontrolu stresa i anksioznosti, te vježbe opuštanja.

5. Hirurgija: U rijetkim slučajevima, kada je vertigo uzrokovan ozbiljnim anatomskim problemima, kao što su tumori unutrašnjeg uha, hirurški zahvat često je potreban za rješavanje problema.

Ključno je prilagoditi liječenje specifičnom uzroku vertiga i individualnim potrebama pacijenta. Ako imate ozbiljan napad vertiga koji uključuje nagle promjene svijesti ili ozbiljne neurološke simptome, potražite medicinsku pomoć, jer to može ukazivati na ozbiljniji problem.