Promjene na dojkama: Simptomi, Uzroci i Prevencija

Promjene, najčešće u vidu kvržica na dojkama. su važna tema za sve žene, bez obzira na dob. Razumijevanje ovih promjena i znakova upozorenja ključno je za očuvanje zdravlja dojki i prevenciju ozbiljnih problema.

Palpabilne izrasline, kvržice ili čvorovi u dojkama mogu ukazivati na različite stanja, uključujući ciste, fibroadenome ili, u rijetkim slučajevima, tumore. Osim izraslina na dojci, promjene u boji, obliku ili iscjedak iz bradavica mogu ukazivati na različite stanja, kao što su infekcije, ciste ili čak maligne promjene. Može se javiti i zadebljanje ili promjene u teksturi kože dojki. Takođr, crvenilo, tamnjenje, promjene u pigmentaciji ili prisutnost crvenih pruga mogu biti znakovi promjena.

Dojke se mijenjaju tijekom života žene. Na njih mogu značajno utjecati hormonske fluktuacije tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće i menopauze. Obično su ove promjene normalne i ne zahtijevaju poseban tretman. Ovdje govorimo o blagim promjenama u veličini te osjećaju boli koji se povremeno javljaju, npr. u PMS-u ili tijekom menstruacije. Za ove promjene obično znamo razlog - menstruacija, trudnoća, uzimanje nekih hormonskih pilula i drugi. Međutim, ukoliko ove promjene postanu intenzivne ili se javljaju druge promjene na dojakama, potrebno je što prije posjetiti ginekologa.

U ovom članku, istražit ćemo što su točno promjene na dojkama, uključujući i benigne i ozbiljne promjene. Također ćemo vam pružiti korisne informacije o tome kako prepoznati promjene, što učiniti ako primijetite simptome i kako se zaštititi.

Fibroadenom

Benigne promjene u dojkama kao što je fibroadenom su česte i obično nisu opasne po život. Fibroadenomi su čvrsti, gumeni čvorovi koji se često pojavljuju kod mlađih žena. Prilikom dodira osjeća se kao švrsta kvržica koja se pomjera. Obično nisu bolni i ne povećavaju rizik od raka dojke. Često su okrugli i imaju jasne granice. Obično se dobro razlikuju od okolnog zdravog tkiva.

Ovi čvorovi mogu varirati u veličini, od manjih do nekoliko centimetara. Mogu se pojaviti u jednoj ili obje dojke.

Uzroci fibroadenoma nisu u potpunosti poznati, ali se povezuju s hormonskim promjenama, posebno s promjenama razina estrogena i progesterona tijekom menstrualnog ciklusa. Češći su kod mlađih žena, ali mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi.

Najčešće ostaju nepromijenjeni ili se povlače tijekom vremena, ali neki se mogu povećati ili promijeniti. U većini slučajeva, fibroadenomi ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju i nisu povezani s povećanim rizikom od raka dojke. Međutim, u nekim situacijama, može biti potrebno pratiti fibroadenome ili ih ukloniti, posebno ako uzrokuju simptome, rastu ili izazivaju zabrinutost.

Ciste na dojci

Ciste su tekuće ispunjene vrećice ili šupljine koje se mogu pojaviti u različitim dijelovima tijela, uključujući dojke. Ciste u dojkama su često benigne (dobroćudne) i mogu se formirati kao rezultat akumulacije tekućine unutar žljezdanog tkiva. Ispunjene su tekućinom i mogu uzrokovati bol ili nelagodu.

Većina cista u dojkama, koje su obično ispunjene tekućinom i bezopasne, ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju. No, u nekim situacijama, cista može uzrokovati simptome ili nelagodu, a zatim liječnik može odlučiti da je potrebno poduzeti određene korake.

Ako cista postane velika ili uzrokuje bol ili nelagodu, liječnik može odlučiti probušiti je, što se naziva aspiracija. Ovaj postupak uključuje umetanje tankog igličastog katetera u cistu kako bi se iz nje izvukla tekućina. Aspiracija može smanjiti veličinu ciste i ublažiti simptome. Ovaj postupak često može biti izveden izravno u ordinaciji liječnika. Tekućina koja se izvadi tijekom aspiracije može se poslati na analizu kako bi se potvrdilo da je riječ o benignoj cisti. U nekim slučajevima, ciste se mogu ponovno pojaviti nakon aspiracije.

Važno je napomenuti da neke ciste same od sebe mogu nestati ili se povući tijekom vremena, a ne zahtijevaju uvijek liječenje. Međutim, ako imate bilo kakve promjene u dojkama ili sumnjate na cistu, preporučuje se konzultacija s liječnikom kako bi se isključile ozbiljnije komplikacije i osiguralo odgovarajuće praćenje i liječenje.

Lipomi

Lipomi su benigni tumori koji se razvijaju iz masnog tkiva, a karakterizira ih stvaranje mekanih i pokretnih čvorova ispod kože. Ovi tumori obično nisu bolni, ali mogu izazvati nelagodu ili blagu bol ako pritisnu okolna tkiva. Lipomi su najčešće lokalizirani na vratu, ramenima, leđima, trbuhu ili bedrima.

Lipomi u dojci su rijedak tip benigne masne mase koji se može pojaviti unutar dojke. Iako su dojke sastavljene uglavnom od žljezdanog i vezivnog tkiva, ponekad se može razviti lipom, koji se formira iz masnog tkiva.

Lipomi u dojci obično se manifestiraju kao mekane, pokretne kvržice koje se mogu osjetiti prilikom palpacije. Oni su često bezbolni, ali, poput drugih lipoma na tijelu, mogu izazivati nelagodu ako pritiskaju okolna tkiva.

Za dijagnozu lipoma u dojci, liječnik može preporučiti mamografiju, ultrazvuk dojke ili druge slikovne pretrage kako bi se potvrdila priroda kvržice i isključila mogućnost drugih ozbiljnijih stanja, uključujući tumore dojke.

Liječenje lipoma u dojci obično nije potrebno ako tumor ne uzrokuje simptome ili nelagodu. Međutim, u nekim slučajevima, posebno ako postoji zabrinutost za mogući malignitet, liječnik može preporučiti biopsiju kako bi potvrdio dijagnozu.

Važno je redovito pratiti promjene u dojkama i konzultirati se s liječnikom ako primijetite bilo kakve neobičnosti. Bez obzira na to jesu li promjene benignog ili malignog karaktera, rano otkrivanje i dijagnoza igraju ključnu ulogu u pravodobnom i učinkovitom liječenju.

Papiloma dojke

Papiloma dojke je benigna promjena koja se javlja u mliječnim kanalima dojke. Ova izraslina obično ima oblik malog tumora ili bradavice koja raste unutar mliječnih kanala. Papiloma dojke obično nije povezana s povećanim rizikom od raka dojke. Obično se javljaju unutar mliječnih kanala. Mogu biti jednostrane ili višestruke, a ponekad se javljaju blizu bradavica. Najčešće ne uzrokuju simptome, ali u nekim slučajevima mogu izazvati krvarenje iz bradavica.

Dijagnoza papiloma dojke često uključuje mamografiju, ultrazvuk dojke ili druge slikovne pretrage. Ponekad je potrebna biopsija kako bi se potvrdila priroda izrasline. Najčešće ne zahtijeva specifično liječenje.

Rak dojke

Rak dojke je zloćudni tumor koji se formira u tkivu dojke. Ovo je ozbiljan zdravstveni problem i jedan od najčešćih tipova raka među ženama.

Duktalni karcinom in situ (DCIS) predstavlja prekancerozno stanje gdje se maligne stanice nalaze unutar mliječnih kanala, ali nisu prodrle u okolna tkiva. DCIS se često otkriva mamografijom. S druge strane, invazivni duktalni karcinom (IDC) počinje u mliječnim kanalima, ali invazivno prodire u okolna tkiva dojke, predstavljajući najčešći oblik invazivnog karcinoma dojke.

Postoji i invazivni lobularni karcinom, koji se razvija u lobulama dojke i može invazivno rasti u okolna tkiva. Ovaj tip, iako manje čest od IDC-a, također ima značajan utjecaj.

Važno je napomenuti da rak dojke može metastazirati, šireći se na druge dijelove tijela, poput kostiju, pluća, jetre i mozga. Različiti podtipovi raka dojke, poput hormonski pozitivnih, HER2-pozitivnih i triple-negativnih, određuju pristup liječenju.

Faktori rizika uključuju dob, obiteljsku anamnezu raka dojke, genetske mutacije, hormonalne čimbenike i pretilost. Rano otkrivanje kroz mamografiju, samopregled dojki i redovite liječničke preglede ključno je za poboljšanje ishoda liječenja. Liječenje raka dojke može uključivati kirurške zahvate, kemoterapiju, radioterapiju, hormonsku terapiju i ciljanu terapiju, prilagođavajući se specifičnostima tumora i karakteristikama pacijentice. Važno je potražiti medicinsku pomoć pri najmanjoj sumnji ili promjeni u dojkama kako bi se osigurala pravodobna dijagnoza i liječenje.

Postoji nekoliko malignih promjena koje se mogu javiti u dojkama. Neki od njih uključuju:

1. Duktalni karcinom in situ (DCIS): Predmaligno stanje u kojem su abnormalne stanice prisutne unutar mliječnih kanala, ali nisu invazivne i ne prodiru u okolno tkivo. Iako je DCIS u prekanceroznom stadiju, ako se ne liječi, može evoluirati u invazivni karcinom.

2. Invazivni duktalni karcinom (IDC): Ovo je najčešći oblik invazivnog raka dojke. Počinje u mliječnim kanalima, ali invazivno prodire u okolna tkiva.

3. Invazivni lobularni karcinom: Ovaj oblik raka dojke počinje u lobulama dojke i također može invazivno rasti u okolna tkiva.

4. Inflamatorni karcinom dojke: Rijedak, ali agresivan tip raka dojke koji može izazvati crvenilo, oteklinu i toplinu u dojci.

5. Metaplastični karcinom dojke: Ovo je rijedak oblik raka dojke koji sadrži različite tipove stanica, uključujući i one slične vezivnom tkivu.

6. Trostruko-negativni rak dojke: Tip raka koji ne izražava receptore za hormone estrogen i progesteron niti protein HER2. Često je agresivniji i teže ga je liječiti.

7. HER2-pozitivan rak dojke: Tumori koji izražavaju povećanu količinu proteina HER2. Ovaj tip može reagirati na ciljanu terapiju usmjerenu protiv HER2.

Svaki od ovih tipova raka dojke ima svoje specifičnosti u pogledu dijagnoze, liječenja i prognoze, pa se liječenje prilagođava tipu karcinoma u pogledu terapije na koju najbolje reaguje.

Prevencija - samopregledi i znakovi upozorenja

Bolje spriječiti, nego liječiti. Čak i kad ne uspijemo spriječiti, mjere prevencije nam mogu pomoći da promjene otkrijemo na vrijeme i mnogo lakše ih izliječimo nego ukoliko ih prekasno primijetimo. Pravovremena reakcija je od suštinskog značaja, a da bismo reagovali na vrijeme, važno je da znamo šta treba da posmatramo i kako da djelujemo. Evo nekoliko koraka koje možete poduzeti:

• Redoviti samopregledi dojki.
• Pohađanje mamografskih pregleda prema preporukama liječnika.
• Zdrav način života, uključujući uravnoteženu prehranu i tjelesnu aktivnost.
• Izbjegavajte dugotrajnu upotrebu hormonske nadomjesne terapije (HNT), osim ako je to neophodno i preporučeno od strane liječnika.

Redoviti samopregledi dojki ključni su za rano otkrivanje promjena. Ovako možete pravilno izvršiti samopregled:

• Provodite samopregled jednom mjesečno, najbolje nakon menstruacije.
• U stojećem položaju ispred ogledala, pregledajte dojke na promjene u veličini, obliku, ili izgledu kože.
• Dok ležite na leđima, koristite jastuk ispod ruke i pregledajte dojke kako biste osjetili kvržice ili promjene u tkivu.

Važno je znati što tražiti prilikom samopregleda dojki. Obratite pažnju na sljedeće simptome i znakove upozorenja:

• Promjene u veličini ili obliku dojke.
• Kvržice ili čvorovi u dojkama.
• Bol ili nelagodnost.
• Promjene u koži dojke, kao što su crvenilo, oticanje ili promjene u teksturi.
• Iscjedak iz bradavica koji nije povezan s dojenjem.

Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, koji se ne povlači nekoliko dana, zakažite pregled kod ginekologa.

Promjene na dojkama su dio života svake žene, a razumijevanje tih promjena i simptoma ključno je za očuvanje zdravlja dojki. Redoviti samopregledi, mamografski pregledi i konzultacije s liječnicima igraju važnu ulogu u ranom otkrivanju i liječenju problema. Nemojte oklijevati konzultirati se s liječnikom ako primijetite bilo kakve promjene, jer rano otkrivanje može značajno povećati šanse za uspješno liječenje.