Nizak krvni pritisak

Nizak krvni pritisak, poznat i kao hipotenzija, odnosi se na smanjenje pritiska krvi koji vaše srce vrši na arterije sa svakim otkucajem. Krvni pritisak ima dvije mjere: sistolni pritisak, koji je mjera kada srce pumpa krv kroz arterije, i dijastolni pritisak, koji je mjera u periodima odmora između otkucaja srca. Za optimalan pritisak se smatra 120/80. Normalno je imati i nešto niži krvni pritisak (manje od 120/80), ali nizak krvni pritisak može ponekad izazvati umor ili vrtoglavicu. U tim slučajevima, hipotenzija može biti znak nekog osnovnog stanja koje treba tretirati.

Nizak krvni pritisak može biti privremen ili hroničan. Privremeni nizak krvni pritisak može se javiti zbog dehidracije, gubitka krvi, promjene položaja, i drugih uzroka, dok hronični nizak krvni pritisak može biti povezan s osnovnim zdravstvenim stanjima kao što su srčane bolesti, endokrini poremećaji, neurološki poremećaji ili problemi s autonomnim nervnim sistemom.

Nizak donji krvni pritisak

Ako je samo donji pritisak nizak, dok je gornji pritisak u normalnom rasponu, to se naziva izolirana dijastolička hipotenzija. Dijastolički pritisak je niža vrijednost pritiska u arterijama tokom opuštanja srčanih komora.

Izolirana dijastolička hipotenzija može biti posljedica različitih faktora. U nekim slučajevima, to može biti normalna varijacija u krvnompritisku i ne predstavlja značajne zdravstvene probleme. Međutim, u drugim situacijama, nizak dijastolički pritisak može ukazivati na određene zdravstvene probleme ili stanja.

Neki mogući uzroci izolirane dijastoličke hipotenzije uključuju slabost srčanog mišića, srčane bolesti, poremećaje srčanog ritma, smanjenje protoka krvi u koronarnim arterijama, endokrine poremećaje (poput hipotireoze ili niskog kortizola), anemiju ili gubitak krvi.

Uzroci niskog pritiska

Nizak krvni pritisak koji se smatra alarmantnim obično je ispod 90/60 mmHg. Međutim, važno je napomenuti da sam taj broj nije jedini faktor koji se uzima u obzir prilikom procjene. Simptomi i opšte zdravstveno stanje pojedinca takođe se uzimaju u obzir pri određivanju važnosti niskog pritiska. Ako imate nizak krvni pritisak i simptome poput teške vrtoglavice, nesvjestice, gubitka svijesti, ozbiljne slabosti ili plitkog i brzog disanja, važno je potražiti medicinsku pomoć odmah. Nizak krvni pritisak može biti povezan s bolestima i stanjima kao što su:

• Ortostatska hipotenzija: To je pad krvnog pritiska koji se javlja kada se prelazi iz sjedećeg ili ležećeg u uspravan položaj. Osoba može osjetiti vrtoglavicu ili slabost nakon promjene položaja.
• Postprandijalna hipotenzija: To je pad krvnog pritiska koji se javlja nakon obroka. Često se javlja kod starijih osoba i onih s disfunkcijom autonomnog nervnog sistema.
• Neuralno posredovana hipotenzija: Ovaj oblik hipotenzije nastaje uslijed abnormalne refleksne interakcije između srca i mozga. Može se javiti ako stojite u istom položaju duže vrijeme ili ako doživite jaku emocionalnu reakciju.
• Ozbiljna hipotenzija: Ozbiljan pad krvnog pritiska može se javiti u slučajevima šoka, koji može biti uzrokovan ozbiljnom povredom ili infekcijom. Ovo stanje zahtijeva hitno liječenje jer može biti opasno po život.

Od ozbiljnijih i postojećih stanja, bolesti poput ozbiljnih bolesti srca, završnog stadija zatajenja bubrega, uznapredovale bolesti jetre ili uznapredovalog stadija karcinoma mogu dovesti do značajnog pada krvnog pritiska. Ta stanja mogu ometati normalno funkcionisanje vitalnih organa, poremetiti ravnotežu tekućine u tijelu ili utjiti na sposobnost tijela da učinkovito reguliše krvni pritisak. Dodatno, faktori poput prekomjernog gubitka tekućine, teških infekcija ili gubitka krvi mogu doprinijeti hipotenziji. U takvim slučajevima, nizak krvni pritisak je ozbiljan pokazatelj temeljnog zdravstvenog stanja, a potrebna je hitna medicinska pomoć. Liječenje se sastoji od kontrolisanja temeljnog uzroka i pružanja njege radi stabilizacije krvnog pritiska i održavanja funkcije organa.

Nizak krvni pritisak kod djece

Kao i kod odraslih, kod djece neki od razloga niskog krvnog pritiska mogu biti naglo ustajanje i promjena položaja ili dugotrajno stojanje. Primjena nekih lijekova, dehidracija, te srčani problemi i infekcije mogu uzrokovati nizak krvni pritisak kod djece. Osim toga, jake alergijske reakcije ili aritmija mogu dovesti do sličnih reakcija i simptoma.

Djeca su sklona povredama. Ukoliko je došlo do ozbiljne povrede kod djeteta te ono gubi mnogo krvi, mozak ne prima dovoljno kiseonika, javlja se nizak pritisak, te je ovo stanje ozbiljno i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, jer posljedice mogu biti fatalne ukoliko se ne reaguje na vrijeme.

Kad posjetiti doktora

U većini slučajeva, nizak krvni pritisak nije alarmantan ako ne izaziva značajne simptome i ako se osoba osjeća dobro. Međutim, treba obratiti pažnju kada se nizak krvni pritisak javlja često, iznenada ili je izražen. Ovo može ukazivati na potencijalno ozbiljniji medicinski problem koji zahtijeva procjenu ljekara.

Važno je napomenuti da nizak pritisak može biti i normalno stanje za određene pojedince, posebno ako nemaju simptome ili zdravstvene probleme. Međutim, kada narušava svakodnevne aktivnosti, preporučljivo je konsultovati se s ljekarom radi dijagnoze i utvrđivanja uzroka.

Kako podići nizak krvni pritisak

U većini slučajeva, nizak krvni pritisak ne zahtijeva poseban medicinski tretman i može se samostalno regulisati. Postoje neke metode koje mogu pomoći u podizanju krvnog pritiska kod kuće:

• Konzumacija kafe: Ukoliko vam je potrebno da podignete pritisak na prirodan način kod kuće, možete pokušati sa kafom. Ona sadrži kofein, koji je stimulans koji privremeno može povećati krvni pritisak sužavanjem krvnih žila i povećanjem brzine otkucaja srca. Kofein se apsorbuje u krvotok i utiče na različite fiziološke procese u tijelu. Povećanje krvnog pritiska nakon konzumacije kafe može varirati od osobe do osobe, ovisno o faktorima poput individualne osjetljivosti na kofein, opštem zdravlju i količini unesene kafe. Neki ljudi mogu doživjeti izraženije povećanje krvnog pritiska, dok drugi mogu imati jedva izražene efekte. Učinci kofeina su obično privremeni i smanjuju se tokom vremena.
• Voće može pomoći u podizanju krvnog pritiska. Grožđice su jedan primjer voća koje se ponekad koristi u tu svrhu, jer sadrže prirodni šećer i mineral kalij, koji može pomoći u podizanju krvnog pritiska. Kalij je mineral koji je važan za regulaciju pritiska. Nizak nivo kalija može doprinijeti padu pritiska, pa konzumacija namirnica bogatih kalijem može pomoći u podizanju pritiska. Međutim, kalij takođe može imati interakcije s određenim lijekovima i pretjerani unos kalija može biti štetan za ljude s određenim zdravstvenim stanjima, kao što su bolesti bubrega, pa je poteban oprez kod osjetljivih grupa.
• Povećanje unosa tečnosti: Unos dovoljne količine vode može pomoći u održavanju adekvatne hidracije i podizanju krvnog pritiska.
• Konzumiranje više soli: Umjereno povećanje unosa soli može pomoći u podizanju krvnog pritiska, ali treba biti oprezan kod osoba s visokim krvnim pritiskom, bubrežnim ili drugim zdravstvenim problemima.
• Nošenje kompresijskih čarapa: Kompresijske čarape ili elastični zavoji mogu pomoći u poboljšanju protoka krvi i smanjenju simptoma niskog pritiska.
• Izbjegavanje naglih promjena položaja: Polako ustajanje iz sjedećeg ili ležećeg položaja može pomoći u smanjenju vrtoglavice i omogućiti tijelu da se prilagodi promjeni. Dakle, ako ustajemo iz kreveta iz ležećeg položaja, potrebno je ostati u sjedećem položaju 15-tak sekundi, prije nego potpuno ustanemo iz kreveta.
• Redovno vježbanje: Ublažavanju simptoma niskog krvnog pritiska može pomoći redovna fizička aktivnost, ali se prije početka vježbanja treba konsultovati s ljekarom.