Koronarna bolest srca: simptomi, uzroci i liječenje

Koronarna bolest srca je stanje koje se javlja kada se krvne žile koje opskrbljuju srce krvlju i kiseonikom, nazvane koronarne arterije, sužavaju ili blokiraju. Kada se koronarne arterije suze ili blokiraju, srce ne dobija dovoljno kiseonika i hranljivih materija koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.

Sužavanje ili blokada koronarnih arterija obično se dešava postepeno tokom dugog vremenskog perioda. Glavni uzrok koronarne bolesti srca je nakupljanje masnih supstanci i plaka unutar arterija. Plakovi su mješavina masti, holesterola i drugih supstanci koje se mogu nakupiti na zidovima arterija. Kada se plakovi nagomilaju, arterije postaju sužene i otežano protiče krv kroz njih.

Kada srce ne dobija dovoljno kiseonika zbog suženih ili blokiranih arterija, može se javiti bol ili nelagoda u grudima koja se naziva angina pektoris. Angina pektoris obično se osjeća kao pritisak, stiskanje ili stezanje u grudima, ali može se javiti i u rukama, vratu, vilici ili leđima.

U ozbiljnijim slučajevima koronarne bolesti srca, može doći do srčanog udara. Srčani udar se dešava kada se dio srčanog mišića ne dobija dovoljno kisika jer je arterija potpuno blokirana, što može uzrokovati oštećenje srčanog mišića i ozbiljne zdravstvene probleme.

Neki ljudi sa koronarnom bolesti srca nemaju jasne simptome ili mogu imati blage simptome. To otežava dijagnozu, jer se bolest može otkriti tek kada dođe do ozbiljnijih komplikacija.

Koronarna bolest srca može biti ozbiljna i često se razvija tokom dužeg vremenskog perioda. Kako biste smanjili rizik od koronarne bolesti srca, preporučuje se zdrav način života koji uključuje redovnu fizičku aktivnost, zdravu ishranu, izbjegavanje pušenja i kontrola stresa. Ako imate dodatna pitanja ili zabrinutosti, najbolje je konsultovati se sa ljekarom koji će vam pružiti tačne informacije i savjete.

Iako stil života igra važnu ulogu u razvoju koronarne bolesti srca, genetika takođe ima uticaj. Ako imate porodičnu istoriju koronarne bolesti srca, posebno ako su članovi porodice razvili bolest u mlađem dobu, vaš rizik može biti veći. Prevencija je ključna. Održavajte zdrav način života i idite na redovne zdravstvene preglede.

Koronarna bolest srca se često smatra bolešću muškaraca, ali istina je da su i žene podložne koronarnoj bolesti srca. Žene mogu imati različite simptome od muškaraca i često se potcjenjuje njihov rizik od bolesti srca. Koronarna bolest srca je jedan od vodećih uzroka smrti širom svijeta.

Simptomi koronarne bolesti srca

Neki od simptoma koronarne bolesti srca su:

• Bol, pritisak, stezanje ili nelagoda u grudima. Ovo se može javiti tokom fizičke aktivnosti ili emocionalnog stresa i obično se smiri u mirovanju.
• Kratkoća daha prilikom fizičke aktivnosti ili čak i u mirovanju.
• Umor i slabost, posebno tokom fizičke aktivnosti.
• Vrtoglavica ili nesvjestica.
• Brzo ili nepravilno lupanje srca (aritmija).
• Mučnina i povraćanje, posebno kod žena.
• Bol u vilici, vratu, ramenima, rukama ili leđima.
• Osjećaj tjeskobe ili straha.
• Hladnoća, trnci ili slab protok krvi u rukama ili nogama (periferna vaskularna bolest).
• Gubitak daha i umor nakon obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Simptomi koronarne bolesti srca mogu varirati od osobe do osobe, a neki ljudi možda čak i biti asimptomatični (asimptomatska koronarna bolest srca). Takođe, simptomi se mogu razlikovati i prema vrsti i ozbiljnosti koronarne bolesti srca.

Uzroci koronarne bolesti srca

• Ateroskleroza: Najčešći uzrok koronarne bolesti srca je ateroskleroza, proces u kojem se unutar arterija talože masne supstance, holesterol, kalcijum i drugi materijali koji formiraju plakove. Ovi plakovi sužavaju koronarne arterije i ometaju normalan protok krvi i kiseonika do srčanog mišića.
• Pušenje: Pušenje duvana je značajan faktor rizika za razvoj koronarne bolesti srca. Hemikalije iz cigaretnog dima oštećuju unutrašnju oblogu arterija, povećavajući rizik od stvaranja plaka i sužavanja koronarnih arterija.
• Visok krvni pritisak: Povišen krvni pritisak (hipertenzija) opterećuje arterije, što može dovesti do njihovog oštećenja i suženja. Oštećene arterije su sklonije formiranju plaka.
• Povišen holesterol: Visok nivo lošeg holesterola u krvi može dovesti do nakupljanja plaka unutar arterija. Oštećenja unutrašnjeg zida arterija mogu olakšati taloženje holesterola i drugih masti.
• Dijabetes: Dijabetes može povećati rizik od razvoja koronarne bolesti srca. Visok nivo šećera u krvi oštećuje unutrašnje zidove arterija i povećava rizik od formiranja plaka.
• Prekomjerna tjelesna težina i nezdrava ishrana: Prekomjerna tjelesna težina, posebno ako je povezana sa nezdravom ishranom bogatom zasićenim mastima, trans mastima i holesterolom, može povećati rizik od koronarne bolesti srca.
• Fizička neaktivnost: Nedovoljna fizička aktivnost može doprineti razvoju koronarne bolesti srca. Redovna fizička aktivnost pomaže održavanju zdravlja srca i krvnih sudova.
• Nasljedni faktori: Određeni genetski faktori mogu povećati rizik od koronarne bolesti srca. Ako postoji porodična istorija koronarne bolesti srca, povećava se vjerovatnoća da i vi budete podložni ovoj bolesti.

Napominjemo da ovi faktori rizika mogu djelovati zajedno i međusobno se uticati, povećavajući rizik od koronarne bolesti srca.

Liječenje koronarne bolesti srca

Koronarna bolest srca zahtjeva multidisciplinarni pristup liječenju, koji uključuje kombinaciju promjena načina života, medicinskih postupaka i terapije lijekovima. Evo detaljnog nabrajanja načina liječenja koronarne bolesti srca:

1. Promjene načina života:

• Zdrava ishrana: Usvajanje prehrane bogate voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, ribom, nemasnim mliječnim proizvodima i ograničavanje unosa zasićenih masti, trans masti i natrija.
• Fizička aktivnost: Redovno vježbanje aerobnih aktivnosti poput šetnje, trčanja, plivanja ili vožnje bicikla kako bi se poboljšala kondicija srca.
• Prestanak pušenja: Potpuno prestanak pušenja i izbjegavanje izloženosti duhanskom dimu.
• Kontrola stresa: Korištenje tehnika opuštanja, meditacije, joge ili drugih tehnika za smanjenje stresa.

2. Terapija lijekovima:

• Antiagregacijski lijekovi: Primjena niskih doza aspirina ili drugih lijekova koji smanjuju sklonost zgrušavanju krvi kako bi se spriječila formacija krvnih ugrušaka.
• Statini: Lijekovi koji snižavaju nivo holesterola u krvi i smanjuju rizik od razvoja plaka u arterijama. Beta-blokatori: Lijekovi koji smanjuju opterećenje srca i kontroliraju krvni pritisak.
• ACE inhibitori/ARB: Lijekovi koji smanjuju krvni pritisak, poboljšavaju funkciju srca i smanjuju opterećenje srca.

3. Postupci invazivne prirode:

• Stentiranje: Postavljanje stenta (metalne cijevi) unutar sužene koronarne arterije kako bi se proširio i održao protok krvi.
• Angioplastika: Postupak koji koristi balončića na kraju katetera kako bi se proširile sužene arterije i poboljšao protok krvi.
• Bypass operacija: Hirurški postupak u kojem se preskaču sužene arterije pomoću koronarnih bajpasova kako bi se omogućio normalan protok krvi do srca.

4. Rehabilitacija srca:

• Programi rehabilitacije srca uključuju vježbe, obrazovanje o zdravom načinu života i savjetovanje kako bi se poboljšala stanje srca i smanjio rizik od komplikacija.