Menierova bolest: simptomi i liječenje

Menierova bolest, poznata i kao Menierov sindrom, je vestibularni poremećaj koji utiče na unutrašnje uho i ravnotežu osobe. Karakterizira je niz simptoma, uključujući spontane epizode vrtoglavice, gubitak sluha, tinitus (šum u uhu) i osjećaj punoće u uhu. Ova bolest obično napada samo jedno uho, iako se može javiti i bilateralno (u oba uha). Iako uzrok Menierove bolesti nije potpuno razjašnjen, vjeruje se da je povezan s promjenama u unutrašnjem uhu, uključujući povećani pritisak unutar labirinta.

Napadi vrtoglavice mogu biti izrazito onesposobljavajući i uticati na kvalitetu života pacijenta. Liječenje Menierove bolesti često uključuje promjene u prehrani, lijekove za kontrolu simptoma vrtoglavice i, u težim slučajevima, hirurške postupke. Iako se Menierova bolest ne može potpuno izlječiti, pravilno upravljanje simptomima može pomoći pacijentima da bolje kontrolišu svoje stanje i smanje negativne uticaje na svakodnevni život.

Menierova bolest se može pojaviti u bilo kojem životnom dobu, ali češće se dijagnostikuje kod osoba između 40. i 60. godine života. Međutim, ova bolest se može pojaviti i kod mlađih i starijih osoba. Nema stroge dobne granice za pojavu ove bolesti.

Simptomi Menierove bolesti

Menierova bolest ima nekoliko simptoma koji se obično javljaju u epizodama. Na prvu, nije ih lako razlikovati od simptoma nekih drugih bolesti, naročito bolesti povezanim sa uhom i centrom za ravnotežu. Svaki od ovih simptoma pojedinačno, ali i u kombinaciji, može ukazivati na neke druge bolesti i poremećaje, pa je zato važno da dijagnozu postavi ljekar uz pomoć određenih testova, kao što si MRI, ENG i drugi.

Vrtoglavica kao simptom Menierove bolesti

Najprepoznatljiviji simptom Menierove bolesti je intenzivna rotirajuća vrtoglavicakoja može trajati nekoliko minuta do nekoliko sati. Ove epizode vrtoglavice obično su spontane i mogu biti izuzetno onesposobljavajuće. Vrtoglavica se obično pojavljuje iznenada i može biti praćena drugim simptomima poput povraćanja, gubitka sluha i tinitusa.

Po izvoru Mayo klinike, najčešće traje od 20 minuta do 12 sati, ali ne duže od 24 sata. U ovim napadima vrtoglavice, poželjno je biti pažljiv pri kretanju, kako ne biste izgubili ravnotežu i dobili dodatne povrede.

Gubitak sluha kao simptom Menierove bolesti

Pacijenti s Menierovom bolešću obično doživljavaju progresivni gubitak sluha, često nakon vrtoglavica. Gubitak sluha može biti privremen ili trajan i može zahvatiti različite frekvencije zvuka.

Pacijenti mogu primijetiti da im je teže razumjeti razgovor ili čuti tihe zvukove. Gubitak sluha obično se javlja tokom ili nakon epizoda vrtoglavice i može biti progresivan, što znači da se s vremenom može pogoršavati. Ovaj osjećaj može biti frustrirajući i značajno ometati komunikaciju i kvalitet života pacijenta.

Tinitus kao simptom Menierove bolesti

Većina ljudi s Menierovom bolešću pati od tinitusa, što znači da čuju neprestane zvukove ili šumove u uhu, poput zujanja, cviljenja ili zvonjenja.

Osobe s tinitusom često opisuju ovaj osjećaj kao neprestani zvuk ili zujanje, zvonjenje, šuštanje ili čak pulsiranje u uhu. Ovaj zvuk može biti kontinuiran ili se pojačavati i smanjivati, a može biti izrazito ometajući po svakodnevne aktivnosti.

Osjećaj punoće u uhu kao simptom Menierove bolesti

Pacijenti takođe mogu osjećati pritisak ili punoću u zahvaćenom uhu. Ovaj osjećaj možemo opisati kao prisutnost nekog teškog ili napetog osjećaja unutar uha, slično kao kada letite ili se nalazite na velikoj nadmorskoj visini. Ponekad se javlja zajedno s drugim simptomima Menierove bolesti, kao što su vrtoglavica, gubitak sluha i tinitus. Važno je napomenuti da pritisak u uhu može varirati u intenzitetu i trajanju.

Tretman i liječenje Menierove bolesti

Kao što smo prethodno spomenuli, Menierova bolest se ne može u potpunosti liječiti, ali tretman podrazumijeva kontrolisanje simptoma. Važno je utvrditi i da li je uzrok vrtoglavice Menierova bolest ili nešto drugo. Tek kad potvrdimo da je uzrok vrtoglavice Menierova bolest, pristupa se tretmanu. Za preciznu dijagnozu i utvrđivanje da li je vrtoglavica uzrokovana Menierovom bolešću, benignom paroksizmalnom pozicijskom vrtoglavicom (BPPV) ili nekim drugim poremećajem, važno je otići na pregled kod specijaliste, obično otorinolaringologa ili neurologa. Evo nekoliko načina kako se to može postići:

• Klinička procjena: Ljekar će provesti detaljnu anamnezu i fizički pregled kako bi razumio prirodu vrtoglavice, trajanje epizoda, specifične simptome i druge relevantne faktore.
• Testovi sluha: Ispitivanje sluha može pomoći u otkrivanju gubitka sluha koji je čest simptom Menierove bolesti. Osim standardnih testova sluha, može se koristiti i audiometrija visoke frekvencije kako bi se otkrili specifični obrasci oštećenja sluha povezani s Menierovom bolešću.
• Testovi vestibularne funkcije: Postoje različiti testovi koji procjenjuju ravnotežu i vestibularnu funkciju, uključujući kalorički test, test s rotacijskom stolicom i druge. Ovi testovi mogu pomoći u identifikaciji poremećaja vestibularnog sitema povezanih s Menierovom bolešću.
• Snimanje unutrašnjeg uha: Ponekad se koriste metode kao što su magnetska rezonanca (MRI) ili kompjuterizovana tomografija (CT) za isključenje drugih uzroka vrtoglavice ili za potvrdu promjena u unutrašnjem uhu koje su karakteristične za Menierovu bolest.

Za poboljšanje kvaliteta života pacijenta i kao tretman Menierove bolesti, ljekar će obično preporučiti sljedeće:

• Dijeta s niskim unosom soli: Smanjenje unosa soli može pomoći u smanjenju otoka unutrašnjeg uha i vrtoglavice. Vaš ljekar može preporučiti određeni unos soli koji odgovara vašem stanju.
• Lijekovi za kontrolu simptoma: Lijekovi se često koriste za kontrolu simptoma Menierove bolesti. To uključuje lijekove protiv vrtoglavice kao što su diuretici, antiemetici (za kontrolu mučnine), kortikosteroidi (za smanjenje otoka), te u nekim slučajevima, antiviralne lijekove. Lijekovi za poboljšanje cirkulacije u unutrašnjem uhu takođe se mogu koristiti.
• Intrakohlearne injekcije: U nekim slučajevima, ljekar će predložiti intrakohlearne injekcije lijekova izravno u unutrašnje uho kako bi se kontrolisali simptomi.
• Fizikalna terapija: Fizioterapeuti mogu preporučiti vježbe ravnoteže i rehabilitaciju kako bi se poboljšala ravnoteža i smanjili simptomi vrtoglavice.
• Kontrola stresa: Stres može pogoršati simptome Menierove bolesti, pa tehnike za upravljanje stresom poput relaksacije, meditacije i dubokog disanja mogu biti korisne.
• Hirurške opcije: U slučajevima teške Menierove bolesti kad nema reakcije na druge tretmane, ljekar može predložiti hirurške opcije, kao što je postavljanje drenaže u unutrašnjem uhu (endolimfatska drenaža), ili čak operaciju koja uklanja određeni dio unutrašnjeg uha (labirektomija).

Svaka osoba s ovom bolešću trebala bi sarađivati s ljekarom kako bi razvila plan tretmana koji je najbolji za nju. Redovne konsultacije s ljekarom i praćenje stanja važni su za upravljanje Menierovom bolešću.