Bronhospazam se odnosi na naglo stezanje ili zatezanje mišića oko dišnih putova u plućima, što dovodi do suženja dišnih putova i otežava prolaz zraka. Nije bolest sama po sebi, već simptom različitih osnovnih stanja poput astme, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), bronhitisa ili čak alergijskih reakcija.
Karakterističan je simptom stanja poput astme i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), a može biti izazvana raznim faktorima poput alergena, iritanasa, vježbanja, infekcija ili određenih lijekova. Simptomi bronhospazma mogu uključivati šištanje, nedostatak zraka, stezanje u prsima i kašalj. Težak bronhospazam možda će zahtijevati hitnu intervenciju kako bi se olakšalo suženje i obnovilo normalno disanje. To nije uvijek slučaj i mnogi pacijenti prebrode simptome kod kuće.
Savjete o disanju prilikom napada pronaći ćete kasnije u ovom tekstu.
Simptomi bronhospazma
Bronhospazam ćete prepoznati po osjećaju stezanja u prsima, te poteškoćama s udisanjem. Zbog ovog osjećaja mnogi pacijenti osjete paniku, što može pogoršati situaciju, pa je stoga preporučljivo disati smireno i polako, o čemu ćemo detaljnije pisati u nastavku teksta.
Ostali simptomi uključuju:
- šištanje (zviždanje pri udahu)
- bol ili stezanje u prsima
- kašalj
- umor
- vrtoglavica
Uzroci bronhospazma
Bilo kakvo oticanje ili iritacija u dišnim putovima može uzrokovati bronhospazam. Ovo stanje često pogađa ljude s astmom.
Drugi faktori koji mogu doprinijeti bronhospazmu uključuju:
kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB)
- bronhitis i emfizem
- alergeni poput prašine i dlake kućnih ljubimaca
- kemijske pare i toksična ispranja
- infekcije pluća ili dišnih putova
- vježbanje
- hladno vrijeme
- udisanje dima tokom požara
- zagađen zrak, naročito u gradu zimi
- pušenje, aktivno ili pasivno, kako duhana, tako i ilegalnih droga poput kanabisa
- opća anestezija prilikom operacije
Kako disati prilikom bronhospazma
Kada imate napad bronhospazma ili astme, važno je pridržavati se određenih tehnika disanja koje mogu pomoći u smirivanju simptoma i olakšavanju disanja. Evo nekoliko tehnika disanja koje možete primijeniti:
- Duboko disanje: Udahnite polako i duboko kroz nos, zadržite dah na trenutak, a zatim polako izdahnite kroz usta. Ponavljajte ovaj proces nekoliko puta kako biste opustili dišne puteve i smanjili napetost u prsima.
- Tehnika usnama u obliku cijevi: Položite usne kao da ćete puhati svijeću i udahnite polako kroz usne, zadržite dah na trenutak, a zatim polako izdahnite kroz usnice. Ova tehnika može pomoći u produženju izdisaja i olakšavanju disanja.
- Tehnika "puff" disanja: Udahnite duboko kroz nos, a zatim brzo i oštro izdahnite kroz usta, kao da puhate na ogledalo kako biste ga zamaglili. Ova tehnika može pomoći u uklanjanju viška CO2 iz pluća i olakšavanju disanja.
- Položaj tijela: Pokušajte sjesti ili se nasloniti na nešto kako biste olakšali disanje i smanjili pritisak na prsa.
- Upotreba inhalatora ili bronhodilatatora: Ako koristite inhalator ili bronhodilatator prema uputama svog liječnika, uzmite propisanu dozu kako biste proširili dišne putove i olakšali disanje.
Važno je obratiti se medicinskom osoblju ili hitnoj pomoći ako simptomi postanu teški ili se pogoršaju, ili ako primijetite bilo kakve znakove da ne možete samostalno kontrolirati situaciju.
Bronhospazam nakon trčanja
Bronhospazam nakon trčanja je posljedica povećane tjelesne aktivnosti i izlaganja hladnom zraku, što može potaknuti suženje dišnih putova. Ovo stanje često pogađa ljude s astmom ili drugim plućnim bolestima, ali može se pojaviti i kod zdravih osoba, posebno ako su osjetljive na određene okidače poput alergena ili iritansa u zraku. Važno je koristiti odgovarajuće tehnike disanja, zagrijavati se prije vježbanja i izbjegavati trčanje u ekstremno hladnim uvjetima kako bi se smanjio rizik od bronhospazma nakon trčanja.
Mjere opreza - pokušajte kontrolisati situaciju
Prevencija je uvijek najbolje rješenje i ukoliko možemo, bolje je spriječiti napad, kako do njega ne bi ni došlo.
Pokušajte identificirati čimbenike koji izazivaju vaše simptome kako biste ih mogli izbjegavati ili smanjiti njihov utjecaj. To mogu biti alergeni poput peludi, prašine ili dlake kućnih ljubimaca, izloženost iritantnim tvarima kao što su dim ili kemikalije, fizički napori, infekcije ili promjene temperature.
Uzimanje lijekova prema uputama liječnika ključno je za kontrolu simptoma bronhospazma. To uključuje redovitu uporabu propisanih inhalatora ili drugih lijekova za bronhodilataciju ili kontrolu upale.
Razvijte i držite pri ruci plan akcije za astmu, koji vam može pomoći prepoznati znakove pogoršanja simptoma i znati kako reagirati u hitnim situacijama. Ovaj plan obično uključuje upute o tome kada koristiti inhalatore, kada potražiti medicinsku pomoć i kako postupati u slučaju ozbiljnih napada.
Redoviti pregledi kod liječnika ili specijalista za plućne bolesti važni su za praćenje stanja, prilagodbu terapije prema potrebi i sprječavanje pogoršanja simptoma.
Zdrav stil života koji uključuje pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i izbjegavanje pušenja ili izlaganja duhanskom dimu može pomoći u kontroliranju simptoma bronhospazma i poboljšanju općeg zdravlja.
Nastavite educirati se o svojoj bolesti, razgovarajte s liječnicima i tražite podršku od obitelji i prijatelja kako biste bolje razumjeli svoje stanje i kako biste se osjećali sigurnije u upravljanju simptomima.
Sva prava su zadrzana © 2024