Bol u prsima - Šta je sve uzrokuje?

Bol u prsima može se pojaviti na različitim mjestima u prsima, uključujući sredinu prsa, lijevu stranu prsa, desnu stranu prsa ili čak oko grudne kosti. Ova bol može biti oštra, pekuća, pritiskajuća ili stežuća, a često se pogoršava prilikom dubokog udaha ili kašljanja. Osoba može imati osjećaj kao da joj nešto pritišće prsa ili stvara neugodan osjećaj.

Kada osjetite bol u prsima, prva pomisao može biti da imate srčani udar. Iako je bol u prsima dobro poznati znak srčanog udara, može biti uzrokovan i mnogim drugim manje ozbiljnim stanjima. Sama bol se pojavljuje u različitim oblicima, od oštrih i probadajućih senzacija do tupog i nejasnog osjećaja boli. Neka istraživanja su pokazala da tek nešto manje od 6% posjeta ljekaru zbog boli u prsima bude registrovano kao ozbiljne ili životno ugrožavajuće srčane bolesti, kao što je srčani udar.

Bol u prsima može biti izuzetno zastrašujući simptom. Važno je razumjeti ovaj simptom kako biste znali kako se nositi s njim. U nastavku ćete naći detaljne informacije o tome šta uzrokuje bol u prsima, kako ublažiti bol te odgovore na najčešće postavljena pitanja.

Uzroci boli u prsima

Kao što smo spomenuli, nije svaka bol u prsima srčani udar, niti problemi sa srcem. Razni sistemi mogu biti uzrok ovakve boli. Zato je važno osvijestiti u momentu boli koje druge simptome osjećamo.

Na primjer, problemi s plućima takođe mogu biti uzrok boli u prsima. Uzorci ovih bolesti su razni, od mikroorganizama poput bakterija i virusa do krvnih ugrušaka, a najčešće se javljaju uz druge simptome kao što je kašalj, poteškoće s disanjem, a obično se javlja kod ljudi koji već imaju probleme s plućima ili sklonost ka njima.

Uz bol u prsima, u slučaju kad je ona povezana sa gastrointestinalnim tegobama, mogu se javiti i drugi simptomi kao što su kiseli okus u ustima, bol koja se javlja samo nakon gutanja ili jela, poteškoće pri gutanju, bol koja se poboljšava ili pogoršava ovisno o položaju i slično.

Evo nekoliko mogućih uzroka boli u prsima:

• Infarkt: Bol u infarktu miokarda obično traje duže od 20 minuta i ne mijenja se značajno pokretom, promjenom položaja tijela ili pritiskom na bolno područje. Masaža ili drugi postupci obično ne olakšavaju bol. Bol se javlja naglo, intenzivna je i obično je osjećamo na sredini prsa ili s njihove lijeve strane. Stanje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
• Pneumonija ili upala pluća: Upala pluća može zahvatiti jedno ili oba plućna krila. Pored boli u prsima, mogu se javiti i simptomi poput kašlja, groznice, umora i teškoća s disanjem.
• Plućna embolija: Ovo je ozbiljno stanje koje nastaje kada krvni ugrušak blokira arteriju pluća. Osim boli u prsima, simptomi mogu uključivati otežano disanje, brzi puls, kašalj s krvavim ispljuvkom i vrtoglavicu.
• Angina pektoris: To je bol koja se javlja zbog smanjene opskrbe srčanog mišića krvlju. Obično nastaje pri naporu, a popušta pri odmoru. Osim boli u prsima, pacijenti mogu osjetiti pritisak, stiskanje ili stezanje u prsima, kao i osjećaj gušenja.
• Perikarditis je upala perikarda, tankog vrećastog omotača koji okružuje srce. Tipični simptom perikarditisa je oštra, ubodna bol u prsima koja može zračiti u vrat, ramena ili leđa. Bol se obično pogoršava dubokim udahom ili kašljanjem, dok se olakšava sjedenjem ili nagnutim položajem naprijed.
• Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB): javlja se osjećaj pečenja ili žarenja u prsima (žgaravica), gorak okus u ustima, probavne smetnje, poteškoće u gutanju.
• Kostohondritis: To je upala hrskavice koja spaja rebra s prsnom kosti. Bol se pogoršava dodirivanjem prsnog koša ili kašljanjem, a prisutna je i osjetljivost na pritisak na prsnu kost i osjećaj stezanja u prsima.
• Poremećaji mišićno-koštanog sistema: Bol se pogoršava pokretom ili pritiskom na mišiće ili kosti, ograničena pokretljivost, oticanje ili crvenilo. Ovdje spadaju i kompresijski lomovi koji vrše pritisak na živac.
• Kardiomiopatija: To je je grupa bolesti srčanog mišića koje mogu uzrokovati slabljenje srčane funkcije. Javlja se i umor, nedostatak daha, oticanje nogu i gležnjeva, palpitacije srca, te nesvjestica.
• Pneumotoraks: Ovo je stanje koje nastaje kada zrak ili plin dospijeva iz pluća u pleuralni prostor, koji je prostor između pluća i stijenke prsnog koša. Kada se akumulira dovoljno zraka, to može uzrokovati kolaps pluća. Larakteristična je oštra bol koja se javlja iznenada, pogoršava se disanjem, kao i poteškoće s disanjem, ubrzan rad srca i cijanoza (plavkasta boja kože).
• Peptički ulkus: Bol u prsima može da se maskira kao bol u srcu, pa možete imati osjećaj da vas srce boli. Javlja se i žgaravica, mučnina, povraćanje i promjene u apetitu.
• Kolecistitis: Javlja se bol u gornjem desnom dijelu stomaka koja se može proširiti prema prsima, mučnina, povraćanje, žutica i temperatura.
• Plućni edem: Ovo je akutna oteklina pluća koja može biti životno opasna, a javlja se uz simptome kao što je teška bol u prsima, kratkoća daha, plavičasta boja usana i noktiju, iskašljavanje ružičastog ili pjenušavog ispljuvka.
• Pleuritis: Upala ili iritacija obloge pluća i prsnog koša, često uz oštru bol prilikom disanja, kašljanja ili kihanja. Najčešći uzroci pleuritičke boli u prsima su bakterijske ili virusne infekcije, plućna embolija, a manje uobičajeni uzroci uključuju reumatoidni artritis, lupus i rak.
• Bronhospazam: To je suženje disajnih puteva koje uzrokuje stezanje u prsima, a često se javlja kod ljudi koji imaju astmu i srodne poremećaje poput hronične opstruktivne plućne bolesti.

Kako ublažiti bol u prsima

Važno je napomenuti da bol u prsima treba uvijek ozbiljno shvatiti i posavjetovati se s ljekarom kako bi se utvrdio tačan uzrok. Međutim, ako bol nije povezana s ozbiljnim medicinskim stanjem, mogu se primijeniti sljedeće mjere kako bi se ublažila bol:

• Odmor: Dajte tijelu dovoljno vremena za odmor i oporavak.
• Toplina: Nanesite toplu kompresu na bolno područje kako biste opustili mišiće i smanjili nelagodu.
• Održavanje ispravnog položaja: Pokušajte pronaći udoban položaj tijela koji smanjuje nelagodu. Koristite jastuke za podršku ako je potrebno.
• Duboko disanje: Polako udahnite i izdahnite duboko kako biste opustili mišiće i smanjili napetost.
• Lijekovi protiv bolova: Uz odobrenje ljekara, možete uzeti lijekove protiv bolova kao što su acetaminofen ili nesteroidni protivupalni lijekovi (NSAID) kako biste ublažili bol.

Šta raditi kad osjetimo bol u prsima?

Pokušajte se smiriti, jer nije svaka bol ujedno srčani udar ili razlog za paniku i neke od njih same prođu ubrzo. Ukoliko bol ne prolazi, bez panike potražite hitnu medicinsku pomoć, naročito ako kombinacija simptoma upućuje na srčani udar, te ako je bol u prsima nova, neobjašnjiva, jaka i traje više od nekoliko minuta, ili se širi prema ruci ili vilici.

Vaš će ljekar postavljati pitanja, a vaši odgovori mogu mu pomoći u postavljanju dijagnoze uzroka boli u prsima. Budite spremni razgovarati o bilo kakvim povezanim simptomima i podijeliti informacije o lijekovima, tretmanima ili drugim medicinskim stanjima koje možda imate. Šti više informacija ima, lakše će postaviti ispravnu dijagnozu ili sumnju.

Ljekar će uraditi testove kako bi pomogao u dijagnosticiranju ili isključivanju srčanih problema kao uzroka boli u prsima, kao što su elektrokardiogram (EKG), krvne pretrage, rendgensko snimanje prsa, ehokardiogram, magnetska rezonanca (MRI), testovi stresa (koji se koriste za mjerenje funkcije srca nakon napora) i angiografija.